Metalotionein (MT) pripada grupi intracelularnih proteina male molekularne mase bogatih cisteinom, s molekularnom masom od 6 do 10 kDa. Zbog njihovog afiniteta prema teškim metalima (Zn, Cd, As, itd.) njihova glavna uloga je homeostatska kontrola i detoksifikacija iona metala u organizmu. U ovom radu predlažu se elektroanalitičke tehnike za određivanje sadržaja MT u krvnom serumu domaće peradi. Elektrokemijska mjerenja izvršena su uređajem AUTOLAB Analyser povezanim s VA-Stand 663, koristeći standardnu ćeliju s tri elektrode. Osim toga MT je određivan tehnikom adsorptivnog transfera, povezanoj s voltmetrijom diferencijalnog pulsa. Granica detekcije MT je procjenjivana do 100 fM (samo standardi) ili do 100 pM, mjereno u prisutnosti krvnog seruma. Prosječni sadržaj MT bio je 21.3 µM. Razina MT kod kokoši bila je otprilike 25% viša nego kod pijetlova. Ta pojava može se objasniti većom potrebom za ovim proteinom kod kokoši zbog transporta iona prilikom stvaranja ljuske jajeta.

U zubima srne i jelena mjeren je sadržaj teških metala. Nije primijećena razlika u koncentracijama metala ni između različitih područja prikupljanja uzoraka, niti između vrsta. Za obje vrste može se pretpostaviti sličan proces taloženja metala, kao i slična razina kronične ekspozicije.

U radu je dan virtualan prikaz normalne i promijenjene građe kljova divljih svinja, kao neinvazivna metoda vizualizacije strukturalnih promjena. Normalna građa kljova predstavljena je kompjuterskom tomografijom donjih očnjaka, dok su patološki promijenjene kljove zastupljene sa dva para donjih očnjaka nakon ozljede te jednom donjom čeljusti sa potpunim gubitkom desnoga očnjaka. Kljove divljih svinja predstavljaju vrijedan materijal za proučavanje zubne patologije zahvaljujući karakterističnom položaju i posljedičnoj sklonosti ozljedama, izrazitom reparacijskom potencijalu te ponajviše dugotrajnom čuvanju u svojstvu trofeja. Međutim, njihova vrijednost kao trofej često umanjuje mogućnosti proučavanja. S druge pak strane virtualan prikaz zuba osigurava neinvazivnu vizualizaciju promjena u građi, razumijevanje patoloških i reparacijskih procesa, mjerenje dijelova zuba, kao i odvajanje i detaljan pregled pojedinih dijelova.

U radu se prezentiraju preliminarni rezultati istraživanja čaglja (Canis aureus) u sjevernoj Dalmaciji. Da bismo utvrdili prisutnost teritorijanih skupina čagljeva, odašiljali smo snimljeno glasanje čagljeva i pratili njihov odgovor. U sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara zabilježeno je 19 teritorijalnih grupa čagljeva, a na otoku Viru dvije. Teritorijalni čagljevi na otoku Pagu nisu potvrđeni. Procjena minimalne prosječne teritorijalne gustoće za Ravne kotare iznosi 0.61 – 0.75 skupina / 10 km2. U različitim dijelovima istraživanog područja postojala je visoka varijabilnost u gustoćama, najveća je zabilježena u blizini Zadra. Za otok Vir minimalna prosječna teritorijalna gustoća je 1.15 skupina / 10 km2. Te vrijednosti su relativno niže u usporedbi s onima iz sličnog istraživanja provedenog u Grčkoj.

U razdoblju od 2004.-2006. god. provedeno je istraživanje zeca običnog (Lepus europaeus Pallas, 1778) na tri lovna područja Međimurja (Mala Subotica, Hodošan, Čakovec). Nakon odstrjela obrađena su 383 zeca. Temeljem mase očnih leća određivana je dobna struktura zečeva. Za istraživana lovna područja prosječan udio mladih jedinki iznosio je 46.7 % od ukupne populacije zečeva. Reprodukcijski indeks varirao je od 0.62 do 3.40, a koeficijent reprodukcije od 0.62 do 1.54. Proljetna gustoća populacije kretala se od 15 do 23 jedinki/100 ha lovno-produktivne površine. Omjer spolova ovisno o godini varirao je od 0.39-0.69. Razlika u težini mladih i starih jedinki oba spola bila je statistički značajna (P<0.05). Utvrđena prosječna težina zečeva prema dobi i spolu kretala se od 3.64 kod mladih do 4.17 kg kod odraslih. Analiza podataka iz planova gospodarenja za posljednjih 40 godina pokazala je da je odstrjel zečeva na istom području smanjen za 9 puta, a brojnost populacije 2005. god. u odnosu na 1967. god. smanjena je za 56 %. Analizom veličine lovno-produktivne površine iz planova gospodarenja utvrđeno je njeno smanjenje za navedeno razdoblje za 62 % pa je to vjerojatno i glavni razlog sadašnjem trendu pada brojnosti populacije u Međimurju.

Uništena dvorišta te poharani nogometni stadioni i parkovi samo su neki od problema koje divlje svinje uzrokuju u Berlinu. Strah i hranjenje (9%) i ambivalentno mišljenje javnosti o divljim svinjama samo pojačavaju problem između ljudi i divljih životinja. U analizu su uključeni ljudi kojih se problem tiče. Ispitana su različita gledišta, zabrinutosti, mišljenja i ponašanje (za 37%, protiv 23%, ambivalentnih 36%), kao i izvor informacija ispitane publike. Glavni izvori informacija o divljim svinjama za javnost su: tisak (64%), prijatelji (57%) i televizija (56%). U tu svrhu pregledano je 485 upitnika (odaziv oko 97%) prikupljenih na javnim događanjima u gradu Berlinu.

Dabar jest, ili će biti važan veliki sisavac Europe; trenutno na našem kontinentu obitava milijun jedinki. Naš monitoring bio je usmjeren na promatranje razvoja velike, stabilne populacije dabra, i to primarno na područjima koja su predstavljala tri različita tipa staništa koja u Češkoj naseljava dabar – poplavne nizinske šume, poljoprivredne površine, i mali vodotokovi. Cilj je bio prikupiti detaljne informacije o veličini teritorija, gustoći, staništu i potrebama za hranom dabra u našoj zemlji. Zabilježeni su svi tragovi pojavljivanja dabra te njihova pozicija u GPS-u. Korištenjem prostorne analize (temeljene na procjeni gustoće jezgre) generirani su ‘density spot clusters’ da bi se označio položaj svakog teritorija i njegova veličina. Na praćenom području zabilježena su ukupno 246 dabrova teritorija, prosječne veličine 1,7 km, gustoća populacije procijenjena je na između 1200 i 1300 životinja. U poplavnim nizinskim šumama u području srednje velikih rijeka bilo je 128 teritorija (52%). U potpuno poljoprivrednim područjima s intenzivnim ili ekstenzivnim upravljanjem u blizini obala koje dabar naseljava, bilo je 69 teritorija (28%). Sljedećih 49 teritorija (20%) nalazili su se na početnim ili srednjim dijelovima malih vodotoka, ili na vodotocima submontanih ili planinskih područja. Početni rezultati monitoringa bit će osnovni podaci koji će se koristiti u daljnjem širenju rastuće populacije dabra.