Elektrokemijsko određivanje metalotioneina kod domaće peradi
Autori: Miroslava Beklova, Ivo Fabrik, Pavlina Sobrova, Vojtech Adam, Jiri Pikula, Rene Kizek
Autori i afilijacije
Metalotionein (MT) pripada grupi intracelularnih proteina male molekularne mase bogatih cisteinom, s molekularnom masom od 6 do 10 kDa. Zbog njihovog afiniteta prema teškim metalima (Zn, Cd, As, itd.) njihova glavna uloga je homeostatska kontrola i detoksifikacija iona metala u organizmu. U ovom radu predlažu se elektroanalitičke tehnike za određivanje sadržaja MT u krvnom serumu domaće peradi. Elektrokemijska mjerenja izvršena su uređajem AUTOLAB Analyser povezanim s VA-Stand 663, koristeći standardnu ćeliju s tri elektrode. Osim toga MT je određivan tehnikom adsorptivnog transfera, povezanoj s voltmetrijom diferencijalnog pulsa. Granica detekcije MT je procjenjivana do 100 fM (samo standardi) ili do 100 pM, mjereno u prisutnosti krvnog seruma. Prosječni sadržaj MT bio je 21.3 µM. Razina MT kod kokoši bila je otprilike 25% viša nego kod pijetlova. Ta pojava može se objasniti većom potrebom za ovim proteinom kod kokoši zbog transporta iona prilikom stvaranja ljuske jajeta.
Sažetak
Metalotionein (MT) pripada grupi intracelularnih proteina male molekularne mase bogatih cisteinom, s molekularnom masom od 6 do 10 kDa. Zbog njihovog afiniteta prema teškim metalima (Zn, Cd, As, itd.) njihova glavna uloga je homeostatska kontrola i detoksifikacija iona metala u organizmu. U ovom radu predlažu se elektroanalitičke tehnike za određivanje sadržaja MT u krvnom serumu domaće peradi. Elektrokemijska mjerenja izvršena su uređajem AUTOLAB Analyser povezanim s VA-Stand 663, koristeći standardnu ćeliju s tri elektrode. Osim toga MT je određivan tehnikom adsorptivnog transfera, povezanoj s voltmetrijom diferencijalnog pulsa. Granica detekcije MT je procjenjivana do 100 fM (samo standardi) ili do 100 pM, mjereno u prisutnosti krvnog seruma. Prosječni sadržaj MT bio je 21.3 µM. Razina MT kod kokoši bila je otprilike 25% viša nego kod pijetlova. Ta pojava može se objasniti većom potrebom za ovim proteinom kod kokoši zbog transporta iona prilikom stvaranja ljuske jajeta.
Ključne riječi
elektrokemijska metoda; voltmetrija diferencijalnog pulsa; Brdicka-reakcija; protein; ptice

