Stanje monitoringa populacije dabra u Češkoj Republici
Autori: Aleš Vorel, Lenka Válková, Lenka Hamšíková, Jaroslav Malon, Jana Korbelová
Autori i afilijacije
Dabar jest, ili će biti važan veliki sisavac Europe; trenutno na našem kontinentu obitava milijun jedinki. Naš monitoring bio je usmjeren na promatranje razvoja velike, stabilne populacije dabra, i to primarno na područjima koja su predstavljala tri različita tipa staništa koja u Češkoj naseljava dabar – poplavne nizinske šume, poljoprivredne površine, i mali vodotokovi. Cilj je bio prikupiti detaljne informacije o veličini teritorija, gustoći, staništu i potrebama za hranom dabra u našoj zemlji. Zabilježeni su svi tragovi pojavljivanja dabra te njihova pozicija u GPS-u. Korištenjem prostorne analize (temeljene na procjeni gustoće jezgre) generirani su 'density spot clusters' da bi se označio položaj svakog teritorija i njegova veličina. Na praćenom području zabilježena su ukupno 246 dabrova teritorija, prosječne veličine 1,7 km, gustoća populacije procijenjena je na između 1200 i 1300 životinja. U poplavnim nizinskim šumama u području srednje velikih rijeka bilo je 128 teritorija (52%). U potpuno poljoprivrednim područjima s intenzivnim ili ekstenzivnim upravljanjem u blizini obala koje dabar naseljava, bilo je 69 teritorija (28%). Sljedećih 49 teritorija (20%) nalazili su se na početnim ili srednjim dijelovima malih vodotoka, ili na vodotocima submontanih ili planinskih područja. Početni rezultati monitoringa bit će osnovni podaci koji će se koristiti u daljnjem širenju rastuće populacije dabra.
Sažetak
Dabar jest, ili će biti važan veliki sisavac Europe; trenutno na našem kontinentu obitava milijun jedinki. Naš monitoring bio je usmjeren na promatranje razvoja velike, stabilne populacije dabra, i to primarno na područjima koja su predstavljala tri različita tipa staništa koja u Češkoj naseljava dabar – poplavne nizinske šume, poljoprivredne površine, i mali vodotokovi. Cilj je bio prikupiti detaljne informacije o veličini teritorija, gustoći, staništu i potrebama za hranom dabra u našoj zemlji. Zabilježeni su svi tragovi pojavljivanja dabra te njihova pozicija u GPS-u. Korištenjem prostorne analize (temeljene na procjeni gustoće jezgre) generirani su 'density spot clusters' da bi se označio položaj svakog teritorija i njegova veličina. Na praćenom području zabilježena su ukupno 246 dabrova teritorija, prosječne veličine 1,7 km, gustoća populacije procijenjena je na između 1200 i 1300 životinja. U poplavnim nizinskim šumama u području srednje velikih rijeka bilo je 128 teritorija (52%). U potpuno poljoprivrednim područjima s intenzivnim ili ekstenzivnim upravljanjem u blizini obala koje dabar naseljava, bilo je 69 teritorija (28%). Sljedećih 49 teritorija (20%) nalazili su se na početnim ili srednjim dijelovima malih vodotoka, ili na vodotocima submontanih ili planinskih područja. Početni rezultati monitoringa bit će osnovni podaci koji će se koristiti u daljnjem širenju rastuće populacije dabra.
Ključne riječi
monitoring; teritorij; stanište