Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 17 No.4

Istraživanje čaglja (Canis aureus L.) na području sjeverne Dalmacije, Hrvatska: preliminarni rezultati

Autori: Miha Krofel

Autori i afilijacije

  • Miha Krofel Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia

U radu se prezentiraju preliminarni rezultati istraživanja čaglja (Canis aureus) u sjevernoj Dalmaciji. Da bismo utvrdili prisutnost teritorijanih skupina čagljeva, odašiljali smo snimljeno glasanje čagljeva i pratili njihov odgovor. U sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara zabilježeno je 19 teritorijalnih grupa čagljeva, a na otoku Viru dvije. Teritorijalni čagljevi na otoku Pagu nisu potvrđeni. Procjena minimalne prosječne teritorijalne gustoće za Ravne kotare iznosi 0.61 – 0.75 skupina / 10 km2. U različitim dijelovima istraživanog područja postojala je visoka varijabilnost u gustoćama, najveća je zabilježena u blizini Zadra. Za otok Vir minimalna prosječna teritorijalna gustoća je 1.15 skupina / 10 km2. Te vrijednosti su relativno niže u usporedbi s onima iz sličnog istraživanja provedenog u Grčkoj.

Sažetak

U radu se prezentiraju preliminarni rezultati istraživanja čaglja (Canis aureus) u sjevernoj Dalmaciji. Da bismo utvrdili prisutnost teritorijanih skupina čagljeva, odašiljali smo snimljeno glasanje čagljeva i pratili njihov odgovor. U sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara zabilježeno je 19 teritorijalnih grupa čagljeva, a na otoku Viru dvije. Teritorijalni čagljevi na otoku Pagu nisu potvrđeni. Procjena minimalne prosječne teritorijalne gustoće za Ravne kotare iznosi 0.61 – 0.75 skupina / 10 km2. U različitim dijelovima istraživanog područja postojala je visoka varijabilnost u gustoćama, najveća je zabilježena u blizini Zadra. Za otok Vir minimalna prosječna teritorijalna gustoća je 1.15 skupina / 10 km2. Te vrijednosti su relativno niže u usporedbi s onima iz sličnog istraživanja provedenog u Grčkoj.

Ključne riječi

čagalj; Canis aureus; cenzus; akustička metoda; Dalmacija; Hrvatska