2007
Natura Croatica, Vol. 16 No.4
Abstract
The Ivo and Marija Horvat Herbarium has been housed in the Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb since 1998; before that date, it was located in various different unsuitable places. This considerable and well preserved collection contains by far the biggest percentage Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, Zagreb, Croatia 268 Horvat, M. & Plazibat, M.: Prikaz Horvatova herbarija (ZAHO) u Zagrebu of vascular plants collected in Croatia, Slovenia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Serbia, Macedonia, Greece, Bulgaria, Romania, Slovakia, Poland, Norway, Sweden, Finland, a small part of the former Soviet Union, Italy and Switzerland. As well as specimens from the mentioned countries where I. Horvat (1897 – 1963) himself collected plant material, the floristic material of numerous other collectors from all over the world obtained in exchange, acquisition and as gifts are deposited in the Herbarium. It contains 71,611 sheets, in which the particular plant groups are represented as follows: Algae 7, Fungi 310, Lichens 281, Bryophytes 4,730, Pteridophytes and Spermatophytes 64,829, Greece 976, Finland 196, and Norway 282. Complete numbers of particular plant materials and all taxa are given in this paper in accordance with the original data in the Marija Horvat (1909 – 1994) manuscripts. Some thousands of sheets of different plants collected by I. Horvat are incorporated in the Herbarium Croaticum (ZA) and the total numbers in this material will be known after a complete treatment of ZA and ZAHO collections which are at last in the same institution. Under the existing circumstances the earlier problems concerning inappropriate locations have been eliminated and it is now possible to loan these rich collections to all botanists for investigation. This has very rapidly produced positive results in the publication of scientific papers.
Keywords
Herbarium Horvat, ZAHO, Zagreb, Croatia, localities, index of plants UVOD / INTRODUCTION U Botani~kom zavodu Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu smje{ten je »Herbarij Ivo i Marija Horvat (ZAHO)« na lokaciji u Botani~kom vrtu. Nalazi se u prizemlju zgrade ~ija je izgradnja zauzimanjem tada{njeg predstojnika Botani~kog zavoda prof. dr. Ive Horvata (1897.-1963.; Sl. 1) zapo~ela tijekom II. svjetskog rata te zbog nepovoljnih ratnih i poratnih okolnosti do danas nije, a posve sigurno ne}e ni biti dovr{ena sukladno izvornim nacrtima koje je izradio profesor Tehni~kog fakulteta Zvonimir Vrkljan (1902.-1999.). Tek potkraj 20. stolje}a obnovljen je i ure|en jedan dio prizemnog prostora (Sl. 2) tako da se tu mogao smjestiti i Horvatov herbarij (Sl. 3) koji se prije nalazio na razli~itim neodgovaraju- }im mjestima. Biljni materijal je raspore|en u 17 ormara ukupne du`ine od 23 m, visine 210 cm, koji se nalaze u prostoriji od 50 m2 ~ija visina iznosi 280 cm. Neposredno pred kona~no preseljenje u navedenu zgradu na Trgu Marka Maruli}a br. 9a, te sve~ano otvaranje i predstavljanje 21. travnja 1998. godine, zbirka se nalazila u prostorijama biv{e Jugoslavenske, dana{nje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ulici Ante Kova~i}a br. 5 u Zagrebu, a prije toga i na Veterinarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, Heinzelova ulica br. 55, gdje je I. Horvat radio od 1947. do 1963. godine. U Kova~i}evoj ulici u koju je preseljena i 10. lipnja 1986. godine otvorena na kori{tenje svim botani~arima, zbirka je u odnosu na prethodne uvjete bila u dotad najpovoljnijem, ali jo{ uvijek neprikladnom prostoru, naro~ito radi toga jer je bila odvojena od Botani~kog zavoda u ~ije vlasni{tvo prelazi nakon ukidanja Instituta za botaniku Sveu~ili{ta kojemu je uz odre|ene uvjete poklonjena. Zbog, sa strepnjom o~ekivane, nagle smrti I. Horvata 23. travnja 1963. godine golemi posao oko sre|ivanja herbarske zbirke je prema njegovoj `elji u Znanstvenoj oporuci povjeren supruzi Mariji Horvat r. Dvor`ak (1909.–1994.) te njegovoj pouzdanoj suradnici Tereziji Andri} (†1990.). O Horvatovu `ivotu i radu napisan je velik broj ~lanaka s razli~itim biobibliografskim podacima (BERTOVI], 1963, 1994, 2002; Nat. Croat. Vol. 16(4), 2007 269 FUKAREK, 1963; GLAVA^, 1963; GRA^ANIN, 1963; HORVATI], 1963, 1965; JOVANOVI], 1963; MARKOVI] & MARKOVI], 1963; POLAN[]AK, 1963; WRABER, 1963; BERTOVI] & FINDRIK 1964; PAW£OWSKI, 1964; BAR^I], 1988; [UGAR, 1990; DOMAC, 1993; RAC & LOVRI], 1993, 1997; TRINAJSTI], 1994; ILIJANI], 1998; KUMI^I]-GEN^I, 1998; REGULABEVILACQUA, 1998; DEVIDÉ, 2001; PULEVI], 2006). Radi njegovih zasluga na polju botanike Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o »Nagradi Ivo Horvat« (NN 96/2006) za izvanredna postignu}a u podru~ju za{tite prirode koja je prvi put dodijeljena 27. listopada 2006. godine. Nema pisanih podataka o `ivotu Marije Horvat, srednjo{kolske profesorice ~ije se ime zaslu`eno nalazi u nazivu herbarske zbirke. Njen `ivot je bio posve}en obitelji i suprugu pri radu, koji joj je i samoj kao biologu bio zanimljiv i drag, tako da je i nakon njegove smrti mogla samostalno nastaviti posao na sre|ivanju opse`nog herbarija. Godina njenog ro|enja i smrti upisana je na zajedni~kom grobu Horvatovih koji se nalazi na Mirogoju (Sl. 4). Marija je s velikim razumijevanjem rukopisne ostav{tine svoga supruga, uz pomo} Terezije Andri}, u prostorijama Zavoda za patofiziologiju Veterinarskog fakulteta sredila cjelokupni materijal na na~in da je po svemu sude}i u potpunosti prenijela originalne bilje{ke i determinacije paze}i na svako slovo, kao i na bilo koji drugi zabilje`eni znak. Navedena pretpostavka oslanja se na njene rukopisne podatke sa~uvane u pet ~itko, naliv-perom, ispisanih bilje`nica. Radi preglednosti, a s obzirom na mogu}nosti koje danas pru`a upotreba ra~unala, u ovom radu je izvr{ena preraspodjela tih podataka uz odre|ene tehni~ke preinake, neke neophodne nadopune i sitnije ispravke s tim da su izvorni rukopisi Marije Horvat u potpunosti sa~uvani. Upitnici i neki drugi znakovi koji se nalaze u originalnim bilje{kama nisu izostavljani, makar ovaj pregledni rad pokazao da je doti~ni problem rije{en s potpunom sigurno{}u. Tokom vremena je do{lo do brojnih nomenklaturnih, taksonomskih i geografskih promjena, no ipak su ostavljeni svi originalni zapisi zato {to su u tom obliku upisani u cijelu herbarsku zbirku. Danas je lako utvrditi koji od tih zapisa su i dalje va`e}i, a koje treba uzeti kao sinonime zbog promijenjenog taksonomskog statusa svojti. Nastupile su i promjene u pisanju nekih geografskih naziva uvjetovane te`njom za ~uvanjem izvorne toponimije i druga~ijom teritorijalnom pripadno{}u pojedinih lokaliteta. Negdje je radi jasno}e i isklju~ivanja dvojbi u zagradama naveden to~an naziv toponima, odnosno onaj koji je danas u upotrebi. Brojne kratice koje dolaze u rukopisu su nadopunjene ili su pak uskla|ene sa suvremenim na~inom pisanja. Rimski i arapski brojevi u kronolo{kom slijedu u obliku {ifri odnose se na Horvatov na~in ozna~avanja skupljenog materijala, a vidljivo je da mu nisu pridru`eni od samog po~etka nastajanja zbirke nego se javljaju par godina kasnije (III/22; 1919.), u po~etku bez izrazite pravilnosti, pa onda u sve pravilnijem poretku. U vezi s tim ovdje }emo citirati dvije znakovite re~enice iz Horvatove znanstvene
Abstract
The known geographical distribution of the colonial scleractinian coral Cladopsammia rolandi Lacaze-Duthiers, 1897 has been extended with new records from the Adriatic Sea. This Mediterranean endemic scleractinian coral was found in spring 2002 on the cliff at the south of Lastovo Island and in summer 2005 on the two locations at the south-west of Mljet Island (South Adriatic). The new records reported here are the first confirmation of C. rolandi presently living in the Adriatic Sea.
Keywords
Cladopsammia rolandi, coral, Adriatic Sea
Abstract
A study of sedimentary successions in different parts of the Eocene-Oligocene Promina basin has revealed major changes in the evolution of upper Promina Beds (PB). The first one refers to the origin of the erosional surface cutting different units ranging from Cretaceous limestones to different parts of older PB. It was formed during the fall of relative sea-level, and corresponds to a sequence boundary. This surface is overlain by onlapping alluvial sediments during the lowest relative sea level, and its early rise. The next main event is marked by a transgressive surface above the alluvium, that led to the deposition of shallow-marine limestones with diverse biota in the photic zone, as well as their lagoonal equivalents. This change resulted from an increase in accommodation space outpacing the rate of sediment supply. A further change refers to the deposition of mud with planktonic foraminifera on an outer shelf resulting from a further rise in the relative sea-level, which halted deposition of limestones. The subsequent progradation of shelf and delta was related to the slowing down of the creation of accommodation space compared to the increase of sediment supply. shallow-water
Keywords
alluvium, shelf, Gilbert delta, sequence stratigraphy, Promina Beds, Paleogene, Croatia