U ovom članku nastavlja se s prikazom zbirki Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu te se donosi povijesni prikaz kadulja (porodica Lamiaceae) uzgajanih između 1895. i 2022. godine. Uređena je sinonimika i nomenklatura te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju da je tijekom 127 godina kroz zbirke Botaničkog vrta prošlo najmanje 126 svojti iz osam podrodova roda Salvia: 2 iz podroda Audiberia, 40 iz podroda Calosphace, 6 iz podroda Glutinaria, 8 iz podroda “Heterosphace”, 2 iz podroda Perovskia, 2 iz podroda Rosmarinus, 18 iz podroda Salvia and 48 iz podroda Sclarea. Od ukupno 11 podrodova koji pripadaju rodu kadulja (Salvia) danas se uzgaja 61 svojta iz 8 podrodova: 1 iz podroda Audiberia, 12 iz podroda Calosphace, 4 iz podroda Glutinaria, 4 iz podroda “Heterosphace”, 1 iz podroda Perovskia, 1 iz podroda Rosmarinus, 13 iz podroda Salvia and 25 iz podroda Sclarea.

Transilvanijski monaški skakavac, Tetrix transsylvanica (Bazyluk et Kis, 1960) beskrilna je trnovratka (Orthoptera: Tetrigidae) koja se, budući da je poznata tek s nekoliko udaljenih lokaliteta, prema IUCNovoj Crvenoj listi smatra ugroženom (EN) vrstom. Vrsta ima dvije podvrste, nominalnu T. t. transsylvanica koja živi na južnim Karpatima u Rumunjskoj i T. transsylvanica hypsocorypha Skejo, 2014 za koju se do sada znalo da nastanjuje jedan lokalitet u Sloveniji (Boč), kao i da je 1940-ih bila povijesno zabilježena na jednom lokalitetu u Hrvatskom zagorju (Gornja Pačetina, Trnovec). Moguće da su dvije navedene podvrste zasebne vrste. Vrsta se do danas smatrala izumrlom u Hrvatskoj. U ovom radu izvještavamo o pronalasku nekoliko subpopulacija ove vrste u Hrvatskoj, od kojih je najveća na lokalitetu Siljevec na planini Ivanščici. Osim ovog lokaliteta, vrsta je pronađena na još trima gorama (Strahinjčici, Medvednici i Zelinskoj gori), od kojih sumnjamo da se se na dvjema populacije mogu smatrati ugroženima, a radi se o subpopulaciji na vrhu Medvednice (Sljeme) i o subpopulaciji na Strahinjčici koja se nalazi pored kamenoloma. Riječ je o pleistocenskom reliktu i možda jedinom monaškom skakavcu endemičnom za središnju Europu. Ovim radom apeliramo da vrsta bude uvrštena u Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama Republike Hrvatske te da se predloži uvrštenje transilvanijskog monaškog skakavca na popis vrsta koje će se zaštititi posredstvom Direktive o staništima.

Na alžirskoj obali, poznatoj po njenoj raznolikoj fauni, primarno ovisnoj o morskim ekosustavima, nedavno su primijećene značajne promjene, i to vjerojatno zbog vrlo lošeg vremena na Sjevernom Atlantiku. Da bismo istražili taj fenomen, tijekom studenog i prosinca 2022. poduzeli smo opsežno istraživanje cijele alžirske obale, fokusirajući se na ribarske luke i plaže. Cilj je bio istražiti nedavnu neobičnu navalu plosnatokljunih njorki Alca torda, koje obično zimu provode na otvorenom moru. Tijekom našeg istraživanja dokumentirali smo ukupno 32 opažanja ovih njorki, uključujući kako žive primjerke uočene u lukama (npr. Fig. 2 & 3) tako i uginule jedinke koje je more izbacilo na plaže.

Istraživali smo floristički sastav ruderalnih staništa uz novoizgrađene pristupne ceste Pelješkog mosta nakon višegodišnjeg razdoblja njihove gradnje i tri mjeseca prometa na cestama (u jesen 2022.). Utvrđena je prevlast terofita, mediteranskih svojti sa značajnim udjelom kozmopolita te svojti iz vegetacijskih razreda Artemisietea vulgaris i Chenopodietea. Studija daje analizu preliminarnih podataka i može se smatrati temeljem za daljnju analizu procesa naseljavanja biljaka uvjetovanih ljudskim djelovanjem. Ovaj rad, također, može poduprijeti sveobuhvatna fitocenološka istraživanja ruderalnih zajednica na tom području, kao i u drugim područjima sa sredozemnom klimom.

Entomološke zbirke predstavljaju neprocjenjiv izvor podataka u vidu raznolikosti vrsta, koji tako bilježe biološku raznolikost određenog vremena. Iz tog razloga, entomološki materijal Zbirke Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ustanovljene 1890. godine, predstavlja važno bogatstvo za faunistička istraživanja, pregled povijesnih promjena sastava vrsta te važan alat za edukaciju mladih znanstvenika. U Zbirci je zabilježeno 198 jedinki te ukupno 24 svojte božjih ovčica koje su smještene unutar pet tribusa. Coccinella septempunctata Linnaeus, 1758 i Hippodamia (Hemisphaerica) tredecimpunctata (Linnaeus, 1758) najčešće su vrste u Zbirci s 59, odnosno 40 jedinki. Jedinke božjih ovčica zabilježene su od 10 do 1031 metar nadmorske visine, s najvećim brojem zabilježenih vrsta u rasponu od 10 do 199 m. Zbog velikog znanstvenog i edukacijskog značaja entomoloških zbirki, preporuča se nastavak pregleda i inventarizacije entomološkog dijela Zbirke Zoologijskog zavoda.

Prije ovog istraživanja podaci o mahovinama iz povijesnog dijela herbarijske zbirke Herbarium Croaticum bili su vrlo ograničeni. Tijekom 2021. i 2022. godine povijesna kolekcija mahovina iz zbirke ZA je sistematizirana, nomeklaturno revidirana i geokodirana unutar baze podataka Flora Croatica. Zbirka sadrži 1982 primjerka 335 vrsta sakupljenih u Hrvatskoj prije 2000. godine. Vrste Hylocomiastrum umbratum i Timmiella barbuloides su nove, do sada zaboravljene vrste u hrvatskoj flori mahovina. Vrsta Heterocladium dimorphum je na osnovu pronađenog herbarijskog primjerka napokon potvrđena za Hrvatsku. Dodatno su u radu predstavljeni i vrijedni nalazi rijetkih i slabo bilježenih vrsta, najstariji nalazi te novi, ranije nepoznati lokaliteti nekih vrsta. Pronađeni herbarijski primjerci omogućuju daljnju reviziju i verifikaciju povijesnih nalaza ranije poznatih jedino iz literature.

Cilj ovog rada je prikazati prve podatke o raznolikosti porodice Zygaenidae planine Koritnik na Kosovu. Iako je ta planina središte biološke raznolikosti, ivanjske ptičice nikad nisu istraživane. Tijekom našeg istraživanja 2021. i 2022. na deset lokaliteta zabilježeno je 11 vrsta porodice Zygaenidae. Jedna od njih, Jordanita notata (Zeller, 1847), zabilježena je po prvi puta za Kosovo.

Florističko istraživanje Park šume Tuškanac provodi se posljednjih 15 godina, a najobuhvatnije i najsustavnije istraživanje provedeno je tijekom 2021. godine. Park šuma Tuškanac prirodno je blago u samom centru Zagreba. Ova 150 godina stara sastojina hrasta, bukve i običnog graba predstavlja prirodni produžetak vegetacije Medvednice i spušta se gotovo do središnje zagrebačke ulice (Ilice). Ukupno je zabilježeno 173 svojti vaskularnih biljaka (62 porodice i 131 rod). Najveći dio flore čine kritosjemenjače (Angiospermae) sa 163 svojte (94,2 %), a slijede ih papratnjače (Monilophyta) sa 6 svojti (3,5 %) i golosjemenjače (Gymnosperme) s 4 svojte (2,3 %). Porodica ruža (Rosaceae) vrstama je najbogatija (14 svojti, 8,1 %), a potom slijede glavočike (Asteraceae sensu lato) s 13 svojti (7,5 %), trave (Poaceae) s 11 svojti (6,4 %), usnače (Lamiaceae) s 9 svojti (5,2 %) te mahunarke (Fabaceae) s 8 svojti (4,6 %). Prema životnom obliku najveći postotak zabilježenih biljaka pripada hemikriptofitima (41,0%), a za njima slijede fanerofiti (27,7 %). Analiza flornih elemenata ukazuje na dominaciju euroazijskog flornog elementa (50,9 %), a slijede biljke europskog (18,5 %) i mediteranskog (8,1 %) flornog elementa. Udio urbanofobnih svojti (45,3 %) značajno premašuje udio urbanofilnih svojti (8,7 %). Doprirodno stanje okoliša je dodatno potvrđeno izračunatim vrijednostima indikatora antropogenizacije i poduprijeto niskim udjelom alohtone flore (27 svojti, 15,6 %). Invazivne vrste zabilježene na području istraživanja su sljedeće: žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima), indijska jagodnjača (Duchesnea indica), jednogodišnja hudoljetnica (Erigeron annuus), petolisna lozika (Parthenocissus quinquefolia), američki kermes (Phytolacca americana), obični bagrem (Robinia pseudoacacia) i perzijska čestoslavica (Veronica persica). Prema IUCN-ovoj kategorizaciji samo dvije svojte pripadaju u neku od kategorija ugroženosti: šumska tisa (Taxus baccata) i zlatni ljiljan (Lilium martagon) su ranjive svojte (VU) i obje su strogo zaštićene vrste hrvatske flore.

Vodene muhe plesačice (Empididae) sakupljane su tijekom znanstvenog tjedna „Neretva Science Week“ u srpnju 2022. godine u gornjem toku rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini entomološkom mrežicom i aspiratorom na 10 lokacija. Od 19 zabilježenih vrsta tijekom ovog istraživanja, pet vrsta su nove za faunu Bosne i Hercegovine: Clinocerella sorex (Engel), Wiedemannia angelieri Vaillant, Wiedemannia aquilex (Loew), Wiedemannia ariadne Wagner i Wiedemannia mikiana (Bezzi). Ukupno je u Bosni i Hercegovini zabilježeno 45 vrsta koje pripadaju u 10 rodova. Ovo istraživanje predstavlja važan doprinos poznavanju faune vodenih muha plesačica Bosne i Hercegovine i značajan je dodatak u poznavanju rasprostranjenosti vrsta na Balkanu.

U ovom radu donosimo nove podatke o rasprostranjenosti vrsta iz roda Theodoxus spp. u Maroku, uz nalaze tri poznate vrste te dodatno nalaz nepoznate vrste koja sliči izumrloj vrsti T. valentinus (Graells, 1846) zabilježenoj samo za Španjolsku, gdje je bila endem regije Valencije. Predstavljen je i ključ za determinaciju I fotografije vrsta.