U ovom članku sastavljeni su popisi svih članova porodice perunikovki (Iridaceae) uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1895. i 2021. godine, s dodatkom novih svojta perunika (rod Iris), koje nisu bile uključene u prošli nastavak ove serije. Uređena je nomenklatura i sinonimika vrsta te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju da je tijekom 126 godina kroz zbirke Botaničkog vrta prošlo najmanje 448 divljih i uzgojnih svojta irisovki iz 30 rodova. Danas imamo 371 svojtu unutar 21 roda ove porodice, od čega 291 pripada rodu perunika (Iris). Gladiola (rod Gladiolus) imamo 35 svojti od nekadašnjih 50, šafrana (rod Crocus) sedam od nekadašnjih 27, dok je preostalih 18 rodova predstavljeno s 38 svojti.

Karpološka zbirka profesora Ive Horvata, velikog hrvatskog botaničara 20. stoljeća, sačuvana je od zaborava nakon neočekivanog pronalaska na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu tijekom 2019. godine. Ukupno 515 dijaspora (plodova i sjemenki) koje pripadaju 486 svojti vaskularne flore je sistematizirano i digitalizirano, a nomenklatura je ažurirana. Sveobuhvatna usporedba Horvatove karpološke i herbarijske zbirke (ZAHO) rezultirala je velikom količinom preklapanja. Formiran je veliki fotokatalog koji će biti javno dostupan u bazi podataka Flora Croatica.

Četiri rijetka opažanja crnih dupina zabilježena su u proljeće 2021. u Kvarnerskom zaljevu, u sjevernom Jadranskom moru. Opaženo je najmanje pet jedinki, uključujući i jednog mladunca, a načinjene su i dvije fotografije koje potvrđuju identifikaciju vrste. Ovo su prva opažanja crnih dupina u Jadranskom moru od sredine dvadesetog stoljeća. Osim toga, otkriveno je još jedno opažanje koje se dogodilo krajem 2000-tih na istoj lokaciji, a koje je potrebno dodati povijesnim podacima o opažanjima vrste na ovom području. Informacije su prikupljene oportunistički i naglašavaju važnost građanske znanosti u prikupljanju podataka o rijetkim morskim vrstama, a poslužit će boljem razumijevanju rasprostranjenosti ove vrste u Sredozemnom moru.

Ovaj rad izvještava o nalazu mravoljupca, Myrmecophilus fuscus Stalling, 2013. u Hrvatskoj. Nalaz ove vrste iz Solina prvi je nalaz M. fuscus iz Hrvatske. Odrasle jedinke i nimfe ove vrste pronađene su u gnijezdima mrava Crematogaster scutellaris (Olivier, 1791) u mrtvom drvetu u borovoj šumi. U radu se raspravlja o identifikaciji M. fuscus te su priložene fotografije ove vrste.

Tri vrste lažištipavaca iz porodica Cheliferidae i Chernetidae, Hysterochelifer tuberculatus (Lucas, 1849), Allochernes bulgaricus Hadži, 1939 i Chernes hahnii (C. L. Koch, 1839), nove su za faunu lažištipavaca Sjeverne Makedonije. Sjeverna Makedonija je druga poznata europska zemlja u kojoj obitava A. bulgaricus.

Šest vrsta moljaca trava (Crambidae) zabilježeno je prvi put u Hrvatskoj. Chilo luteellus, Chilo pulverosellus i Thopeutis galleriellus zabilježeni su u delti rijeke Neretve, pokazujući važnost i veliku biološku raznolikost ovog Ramsarskog područja i jedne od najvećih mediteranskih močvara. Euchromius rayatellus zabilježen je u blizini Žmanskih jezera, močvarnog područja na Dugom otoku. Dvije planinske vrste također su prvi put zabilježene za Hrvatsku, Catoptria combinella s područja Nacionalnog parka Risnjak te Udea cyanalis iz četiri planinska područja diljem zemlje. Nalaz svake od spomenutih vrsta proširuje njihov poznati areal na Balkanskom poluotoku. Otkriće ovih vrsta ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjima Microlepidoptera u zemlji. S ovim nalazima, fauna porodice Crambidae u Hrvatskoj sada sadrži 218 vrsta. Taj je broj, međutim, vjerojatno daleko od konačnog, a očekuje se da će se novim istraživanjima bilježiti i dodatne vrste za faunu Hrvatske.

Istraživanje komaraca u Lici, geografski, geološki i klimatski vrlo specifičnoj regiji, provedeno je kako bi se stekao uvid u faunu i brojnost komaraca, kao i da bi se utvrdila moguća prisutnost invazivnih vrsta. Uzorkovanje se odvijalo od srpnja do rujna 2020. godine. Ličinke komaraca uzorkovane su u srednjim i malim leglima mrežicom promjera 25 cm i plastičnim posudicama. Uzorkovanje odraslih komaraca u urbanim i ruralnim područjima obavljeno je koristeći CDC klopke uz suhi led kao atraktant, BG Sentinel klopke uz BG Lure i suhi led kao atraktant i metodom čovjek-aspirator. Istraživanje je provedeno na 69 postaja. Uzorkovano je 5126 jedinki (100 odraslih i 5026 ličinki) i utvrđena prisutnost 16 vrsta komaraca. CDC klopke bile su gotovo pet puta kvantitativno učinkovitije od BG Sentinel klopki. Najrasprostranjenija i najbrojnija vrsta komaraca uzorkovana u Lici bila je Culex pipiens kompleks (78,36% svih ličinki) i Ae. geniculatus (30,26% svih odraslih). Zabilježene su obje invazivne vrste komaraca prisutne u Hrvatskoj, Aedes albopictus i Ae. japonicus, s tim da je Ae. albopictus prvi put zabilježen u Lici. Ae. japonicus je široko rasprostranjen, zabilježen na 23 postaje. Prema molekularnoj analizi, unutar kompleksa An. maculipennis potvrđena je prisutnost samo An. maculipennis s. s. Unutar kompleksa Cx. pipiens, potvrđena su oba biotipa, Cx. pipiens pipiens i Cx. pipiens molestus te jedna hibridna jedinka. Analiza pojave komaraca s obzirom na nadmorsku visinu pokazuje da je većina uzoraka i vrsta prikupljena na nadmorskoj visini od 601 do 700 m, iako Shannonov indeks ravnomjernosti i Hillov indeks pokazuju najveću vrijednost na nadmorskoj visini 901 do 1140 m. Ovim sustavnim istraživanjem faune komaraca u Lici utvrđena je značajna raznolikost vrsta, uključujući i invazivne vrste.

Cilj ovog rada bio je izvršiti usporednu analizu sastava bentoskih makrobeskralježnjaka u potocima i rijekama u Hrvatskoj u odnosu na različite fizikalno-kemijske čimbenike, posebno hranjive tvari. Uzorci su prikupljeni prema AQEM metodi. Na svim nalazištima zabilježeno je 20 viših taksonomskih kategorija od kojih su u ovo istraživanje uključeni: Turbellaria, Gastropoda, Bivalvia, Oligochaeta, Hirudinea, Crustacea, Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera, Heteroptera, Trichoptera, Coleoptera i Diptera. Temperatura vode je najviše utjecala na sastav makrozoobentosa. Što je temperatura vode viša, raznolikost svojti makrozoobentosa je niža. Obogaćivanje hranjivim tvarima, odnosno više koncentracije amonijaka, nitrata, nitrita, ukupnog dušika, ortofosfata i ukupnog fosfora, najviše je utjecalo na Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera i Diptera, smanjujući njihovu raznolikost.

U posljednjem desetljeću 20. i početkom 21. stoljeća u mnogim je europskim zemljama zabilježena nova biljka iz istočne Azije, Cardamine occulta, koja je procijenjena potencijalno invazivnom vrstom. Prije našeg istraživanja nije opažena u Hrvatskoj ili susjednim zemljama. Tijekom 2017. godine otkrivene su prve biljke C. occulta u rasadnicima biljaka u Zemuniku Donjem (u blizini grada Zadra) i u gradu Splitu. Od tada se oba nalazišta kontinuirano prate, a populacije na oba nalazišta i dalje su prisutne i svake su godine sve gušće. Ciljevi ovog rada bili su predstaviti kratku povijest istraživanja i obilježja novootkrivenih nalazišta te utvrditi neke značajke (taksonomske osobitosti, opis biljaka, rasprostranjenost, uzgojne i invazivne preferencije) vrste C. occulta, kako bismo olakšali njezinu identifikaciju. Zbog svog potencijalnog invazivnog karaktera i morfološke sličnosti s dvije vrste prisutne u Hrvatskoj, C. hirsuta i C. flexuosa, pripremljen je i ključ za determinaciju sve tri slične svojte te fotografije C. occulta. To će vjerojatno povećati mogućnost za rano otkrivanje ove vrste izvan uzgoja.

U radu su prikazani i protumačeni nalazi pet vrsta vaskularne flore koje su nove za Hrvatsku. Rijetka vrsta Calamagrostis canescens nađena je u blizini Đurđevca u ostatcima močvarne vegetacije i autori preporučaju tretman ove svojte kao kritično ugrožene. Agrimonia procera je vjerojatno nativna vrsta središnje Hrvatske, lokalno možda moguće i kao ostatak nekadašnjeg uzgoja kao ljekovite biljke. Amaranthus emarginatus je egzotična pridošlica nađena na antropogeno utjecanim staništima duž obale sjevernog Jadrana. Za vrstu Carex vulpinoidea je utvrđena lokalna naturalizacija na livadama uz rijeku Kupu, a za vrstu Oenothera suaveolens na obalama rijeke Drave. Dodatno, dani su novi podaci o nalazima i ekologiji dviju neofitskih vrsta Cardamine occulta i Humulus scandens), o kojima postoje izvješća ograničena obima.