Tijekom faunističkih istraživanja Hrvatske tri pripadnika porodice Crambidae zabilježena su po prvi puta za Hrvatsku. Ostrinia quadripunctalis, rijetka termofilna vrsta, zabilježena je na području Krča u blizini Zagreba. Dvije migratorne vrste Spoladea recurvalis i Herpetogramma licarsisalis zabilježene su u južnom dijelu Hrvatske, na otoku Lokrumu.

Nalaz pseudoškorpiona iz porodice Chernetidae Chernes hahnii (C.L. Koch, 1839) je prvi sigurni nalaz roda Chernes Menge, 1855 u Bosni i Hercegovini. Odrasli primjerci, kao i stadiji nimfe, prikupljeni su sa šest lokaliteta, pod korom drveća.

U radu iznosimo podatake o novim nalazima vrste livadnog moljca Euclasta splendidalis (Herrich-Schäffer, [1848]) u Hrvatskoj. Iako je ova vrsta mikrolepidoptera iz porodice Crambidae 2012. godine zabilježena kao nova vrsta za faunu Hrvatske, tri su primjerka pronađena pregledavajući zbirku Pyraloidea dr. sc. Mladena Kučinića prikupljenih tijekom 1990-tih godina. Primjerci vrste Euclasta splendidalis su prikupljeni tijekom terenskih istraživanja u dolini Neretve, u južnoj Dalmaciji, u kolovozu 1996. i 1997. godine. Ovi nalazi predstavljaju najstarije nalaze ove vrste s područja Republike Hrvatske. Usto, dva su primjerka ulovljena tijekom terenskih istraživanja koja su izvršena 2016. godine u dolini Neretve. Ovi dodatni nalazi ukazuju na to da je ta lokalna i rijetka vrsta duže prisutna u fauni Hrvatske, te da je postala stalni element hrvatske faune. Ovi nalazi također proširuju znanje o distribuciji vrste Euclasta splendidalis na istome području. Nadalje se u radu daje popis dodatnih vrsta Pyraloidea zabilježenih na području doline Neretve.

Istraživanje nemorskih vodenih mekušaca provedeno na najvećem jadranskom otoku tijekom 2015.-2017., na 72 lokaliteta potvrdilo je postojanje 28 vrsta (18 slatkovodnih vrsta i 4 vrste puževa boćatih voda, te 6 vrsta školjkaša), dok je prethodno istraživanje otprije otprilike 60 godina navodilo samo 7 vrsta. Rezultati ovog istraživanja uspoređeni su sa vrstama vodenih mekušaca drugih hrvatskih otoka, a njihov broj je ovdje najveći među svim jadranskim otocima. Najvjerojatniji razlog za tu relativno visoku biološku raznolikost je postojanje različitih staništa na otoku, kao i činjenica da se radi o najvećem jadranskom otoku koji je i relativno blizu kopna.

Obrađena je kopnena malakofauna triju otoka Šibenskog arhipelaga (Dalmacija, Hrvatska), Žirja, Kaprija i Prvića. Terenskim istraživanjem najviše je vrsta nađeno na najvećem otoku, Žirju – 31 vrsta, na srednje velikom otoku Kapriju nađeno je 27 vrsta, a najmanje – 20 vrsta, na najmanjem otoku, Prviću. Potvrdili smo postojanje svih literaturno zabilježenih vrsta, 6 za Žirje i jedne za Prvić. U fauni se ističu nedavno opisana vrsta Hypnophila zirjensis Štamol, Manganelli, Barbato & Giusti, 2018, dosada nađena samo na Žirju, Truncatellina lussinensis Štamol, 1995 nađena na Kapriju, što je prvi nalaz nakon locusa typicusa na Lošinju, te na Prviću Delima (Semirugata) vidovichii vidovichii (L. Pfeiffer, 1846) što je njen prvi otočni nalaz. Usporedba s malakofaunom slično velikih jadranskih otoka – Žirja sa Silbom te Prvića s Piškerom, pokazala je da Žirje i Prvić imaju više vrsta, što smo pripisali raznolikijim staništima.

Tipična srednjoeuropska vrsta vodenog kornjaša iz porodice slapoljuba, Rietschelijev slapoljub, Elmis rietscheli Steffan, 1958 (Coleoptera: Elmidae), naseljava hladne izvore i malene vodotoke u središnjoj Europi. Tri primjerka ove vrste prikupljena su na području planine Ivanščice na izvoru potoka Šumi. DNA barkodiranje potvrdilo je morfološku identifikaciju jedinki. To je prvi nalaz vrste E. rietscheli za faunu Hrvatske te predstavlja do sada najjužniju zabilježenu točku rasprostranjenja te vrste.

Pregledano je 1545 jedinki Odonata pohranjenih u zbirci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Najveći broj jedinki prikupljen je s područja Hrvatske, no nekolicina je prikupljena i na području susjednih država (Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Slovenije, Srbije) te Švicarske. Jedinke su prikupljene u periodu između 1869. i 2011. godine. Prikazana zbirka Odonata sadrži ukupno 61 vrstu. Najveći broj jedinki pripada vrstama Ischnura elegans (Vander Linden, 1820) i Platycnemis pennipes (Pallas, 1771).

Fauna tulara planina Karadak s graničnog područja između Kosova i Makedonije bila je prethodno potpuno nepoznata. Nasumično smo prikupljali odrasle jedinke od rujna 2016. do lipnja 2017. na 16 lokaliteta na tom području. Tijekom ovog istraživanja pronašli smo 18 vrsta iz sljedećih porodica: Limnephilidae, Rhyacophilidae, Philopotamidae, Uenoidae i Leptoceridae. Jesenska vrsta iz porodice Limnephilidae, Chaetopteryx gonospina pronađena je samo na jednom lokalitetu, u selu Dëbëlldeh na južnom Kosovu, i to je njen prvi nalaz za Kosovo. Rhyacophila fischeri, porodica Rhyacophilidae, pronađena je u selu Tanushë u sjeveroistočnoj Makedoniji i to je njen prvi nalaz za Makedoniju. Ovaj rad je doprinos poznavanju rasprostranjenosti tulara na Kosovu i Makedoniji.

Tijekom 2016. godine provedeno je prvo istraživanje noćnih leptira na Natura 2000 lokacijama Livade uz Bednju I – IV i u bližoj okolici. Četiri odabrane lokacije posjećene su po tri puta u različitim godišnjim dobima. Ukupno je zabilježeno 381 vrsta noćnih leptira, a najbrojnije porodice bile su Geometridae (120 vrsta), Noctuidae (94 vrste), Erebidae (44 vrste) te Crambidae (35 vrsta). Kako bismo stavili podatke u perspektivu, temeljem dostupne literature i ovog istraživanja izrađen je preliminarni popis noćnih leptira Varaždinske županije koji trenutno broji 603 vrste. Od vrsta zabilježenih ovim istraživanjem 189 ih je po prvi puta pronađeno na području županije. Najviše dodatnih vrsta zabilježeno je za porodice Noctuidae (40 vrsta) i Geometridae (19 vrsta). Neke vrste poput Diachrysia zosimi zabilježene su svega nekoliko puta na području Hrvatske. Istraživane se lokacije mogu smatrati nekim od najbolje istraženih lokacija u Hrvatskoj s obzirom na faunu noćnih leptira.

Istraživanje faune danjih leptira sjevernih predjela Moslavine (sjeverna Moslavina) provedeno je u razdoblju od srpnja 2004. do rujna 2006. godine s ciljem prikupljanja prvih informacija o fauni leptira na navedenom području, te kako bi pridonijelo općem poznavanju rasprostranjenosti leptira u Hrvatskoj. Analiza uzoraka sakupljenih na 13 lokacija ukazuje na prisutnost 69 vrsta što čini 35 % od svih zabilježenih vrsta u Hrvatskoj. Budući da se radi o području koje je pod značajnim utjecajem ljudskih aktivnosti, ovaj udio može se smatrati značajnim. Ovim istraživanjem na navedenom području zabilježene su strogo zaštićene vrste Lycaena dispar (Haworth, 1802), Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775) Lopinga achine (Scopoli, 1763), Papilio machaon (Linnaeus, 1758) i Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758). Nadalje, istraživanje pruža prve podatke o fauni leptira sjevernih predjela Moslavine, te može poslužiti kao podloga za daljnja istraživanja u široj regiji.