Utvrdili smo 307 vrsta muha gusjeničarki (Tachinidae) trenutno poznatih za Hrvatsku. Naš ažurirani popis sadrži podatke iz svih raspoloživih izvora koje citiramo nakon naziva vrste. Kao dopunu literaturnim navodima analiziran je novosakupljeni materijal koji sadrži 100 vrsta. Prisutno je 29 dvojbenih nalaza, kao i 3 taksonomski dvojbene svojte koje se navode u starim referencama, a čiju valjanost još treba potvrditi; ti nalazi se obrađuju odvojeno od glavnog popisa vrsta.

U radu se predstavlja prvi popis vaskularne flore vinograda u području zaštićenog geografskog porijekla “Gioia del Colle”. Područje se nalazi u centru regije Apulija na jugu Italije. Navodimo ukupno 186 vrsta. Dosad u literaturi nije bilo sustavnih podataka o flori vinograda.

Tijekom 2017. provedena su istraživanja vaskularne flore i flore mahovina otočića Mrduje (1.3 ha), smještenog između srednjodalmatinskih otoka Brača i Šolte. Utvrđene su 63 svojte vaskularne flore, te šest svojti mahovina. Dominacija porodica Poaceae (13%) i Fabaceae (8%), terofitskog životnog oblika (30%) i mediteranskih flornih elemenata (73%) jasno ukazuje na mediteranski fitogoegrafski položaj otočića. Gotovo trećina svojti zabilježena je na antropogenim staništima koja su vrlo rijetka na otočiću, što dokazuje da čak i slaba prisutnost ljudi može značajno utjecati na floru otoka.

Cilj rada bio je doprinijeti poznavanju mikrofitobentosa u Jadranskom moru istražujući po prvi put bentoske dijatomejske zajednice u Neumskom zaljevu u Bosni i Hercegovini. Bentoske dijatomeje su određene na jednoj postaji u poluzatvorenom oligotrofnom Neumskom zaljevu 2010. i 2011. Sakupljeno je 24 uzoraka na dubinama 0,5 i 8 m, a analizirani su s pomoću svjetlosnog i skenirajućeg elektronskog mikroskopa. U uzorcima je utvrđeno 425 penatnih i 58 centričnih svojti (vrsta i nižih taksonomskih kategorija) dijatomeja unutar 60 porodica i 115 rodova. Najveći broj svojti nađen je unutar sljedećih rodova: Mastogloia (46 svojti), Navicula (36), Diploneis (35), Nitzschia (34), Amphora (31), Cocconeis (27), Achnanthes (14), Halamphora (12), Lyrella (11) te Surirella i Licmophora (svaki po 10 svojti). Najčešće svojte su Amphora bigibba var. interrupta i Cocconeis scutellum s 87,5% učestalosti u ukupnom broju uzoraka. Utvrđene su 142 sporadične svojte (utvrđene u samo jednom uzorku). Iako je broj svojti relativno visok, nije utvrđena pravilnost u njihovoj vremenskoj raspodjeli. Radi preciznijeg utvrđivanja sezonskih i prostornih promjena strukture epilitskih dijatomejskih zajednica, potrebni su detaljniji kvalitativni i kvantitativni podaci.

U ovom članku sastavljeni su popisi stakleničkih mesnatica uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1895. i 2017. Uređena je sinonimka i nomenklatura te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju kako je tijekom 122 godine kroz zbirku mesnatica hladnog staklenika prošlo najmanje 1423 svojti iz 254 rodova i 17 porodica.

Herbarij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ZAGR) jedan je od najmlađih herbarija u Hrvatskoj. ZAGR je međunarodni akronim koji mu je pri osnivanju 2013. godine dodijelio Index Herbariorum. Odnedavno herbarijska građa pohranjena u ZAGR Herbariju obuhvaća, pored samonikle vaskularne flore, također i zbirku kultiviranih biljaka. Analiza je pokazala da 1737 herbarijskih primjeraka pripada zbirci kultiviranih i samoniklih korisnih biljaka. Ustanovljeno je 499 vrsta i podvrsta korisnih biljaka koje su razvrstane u 315 rodova i 104 porodice. Ukupno je u ZAGR Herbariju zastupljeno 18 kultiviranih vrsta sa sortama. Prema načinu upotrebe, odnosno korištenju najviše svojti – njih 326 – može se koristiti u ljekovite svrhe, 254 svojte se mogu koristiti kao hrana (166) ili dodatak hrani (88), dok medonosnih biljaka ima 172 svojte. Zbirka kultiviranih biljaka i samoniklih korisnih biljaka dostupna je na http://herbarium.agr.hr/.

Uredba 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta određuje okvir za sprječavanje, svođenje na najmanju moguću mjeru i ublažavanje štetnih učinaka invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost u Europskoj uniji. Provedbenim uredbama Komisije 2016/1141 i 2017/1263 donesen je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (“Unijin popis”). Od ukupno 49 vrsta na Unijinom popisu, 17 vrsta je prisutno u Hrvatskoj. One uključuju pet biljaka (Plantae), tri raka (Crustacea), dvije slatkovodne ribe (Actinopterygii), jednog gmaza (Reptilia), jednu pticu (Aves) i pet sisavaca (Mammalia). Ovdje predstavljamo njihovu sistematiku i biologiju, prirodno područje rasprostranjenosti i područje unosa, povijest unosa, putove unosa u Hrvatsku, utjecaj u području unosa, uključujući i poznate utjecaje u Hrvatskoj. Također, njihova rasprostranjenost u Hrvatskoj, temeljem dostupnih podataka, prikazana je kartama rasprostranjenosti.

Vrsta Ludwigia peploides – plutajuća mekčina, nalazi se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji i nova je vrsta za floru Hrvatske. Zabilježena je krajem kolovoza 2018. godine na rijeci Ilovi u blizini mjesta Kaniška Iva (Moslavina) gdje raste u nakupinama. Njezina prisutnost zabilježena je na riječnom toku u dužini od oko 2 km. S ovim nalazom sada je u Hrvatskoj prisutno šest biljnih vrsta koje su na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji.

Tijekom istraživanja noćnih leptira Parka prirode Lastovsko otočje, opažene su i sakupljene četiri jedinke sovice Pseudozarba bipartita na lokaciji Prgovo Polje, Lastovo. Ovo je prvi nalaz P. bipartita u Hrvatskoj i najsjeverozapadniji nalaz na Balkanskom poluotoku. Najbliže znane populacije su u Albaniji i Makedoniji.

Šimširov moljac Cydalima perspectalis (Walker, 1859) je vrsta porijeklom iz istočne Azije koja je slučajno unesena u Europu prije nekoliko godina, najvjerojatnije putem trgovine biljkama. Širi se vrlo brzo cijelom Europom pa tako i Balkanom. U ovom radu donosimo prvi nalaz te invazivne strane vrste za Kosovo. Jedan primjerak je pronađen 20.8.2017. u selu Veriq, općina Istog. Primjerak je primjećen na izvoru svjetla nedaleko ukrasne biljke šimšira, koja pruža pogodne uvjete za širenje vrste.