Notulae ad Indicem Florae Croaticae 3 su prilog kojim se dopunjava i ispravlja dio građe za Index Florae Croaticae Pars 1, 2 i 3. Popisu treba dodati sljedeće svojte: Ambrosia coronopifolia Torr. et A. Gray, Senecio micanioides Otto, Gypsophylla repens L., Atriplex halimus L., Chenopodium probstii Aellen, Sedum montanum Perr. et Song., Dryopteris affinis subsp. cambrensis Fraser-Jenkins, Dryopteris cristata (L.) A. Gray, Polystichum xwirtgenii Hahne, Pseudofumaria lutea (L.) Borkh., Pilularia minuta Dur. et A Braun, Hypecoum pendulum L., Roemeria hybrida (L.) DC, Polypodium interjectum Shivas, P. xmantoniae (Rothm.) Shivas, Aconitum lycoctonum L. subsp. lycoctonum, A. variegatum subsp. podobnikianum Mucher, Adonis aestivalis subsp. provincialis (DC.) C. Steinb., Delphinium pictum Willd, Helleborus foetidus L., H. viridis L. subsp. viridis, Typha domingensis (Pers.) Steudel. Za vrste Ambrosia artemisiifolia L. i A. maritima L. naveden je znak nat. Za vrstu Globularia pilulifera L. upitna je prisutnost u Hrvatskoj. Rod Colchicum L. je prerađen tako da ga treba potpuno zamijeniti. Za vrste Scorzonera humilis L. i S. laciniata L. izmjene su u navođenju sinonima. U literaturi je za vrstu Azolla filiculoides dodana referenca koja je bila izostavljena u Pars 1.
Ljeti 2000. nađena je u blizini sela Kopačeva (istočna Hrvatska) biljna vrsta Typha laxmannii Lepechin (Typhaceae). To je prvi nalaz te vrste u Hrvatskoj, a za pretpostaviti je da je došla iz Vojvodine (Srbija), gdje je već odavno udomaćena. Mala populacija kraj Kopačeva raste u umjetnoj depresiji gdje se iskapa pijesak.
Opisuju se stvaranje i sudbina referentnih zbirki morske istraživačke postaje u Rovinju osnovane 1891. godine. Potkraj Drugog svjetskog rata zbirke i znanstvena oprema su preneseni u Italiju, a zgrada Instituta je oštećena. U današnjem Centru za istraživanje mora zoološka zbirka sadrži oko 4520 uzoraka 1160 vrsta i herbarij sa približno 400 svojti/1850 herbarskih jedinica.
U svrhu gradnje podatkovne infrastrukture o horologiji vaskularne flore Hrvatske sabrani su postojeći dokumentirani podaci o rasprostranjenosti svojti razreda Lycopsida iz literaturnih i herbarskih izvora. Za osam svojti hrvatske flore nađeno je ukupno 325 nalazišta, a geokodirano je 108 lokaliteta sabiranja herbarskih primjeraka i 172 lokaliteta navedenih u literaturi. Rasprostranjenost je prikazana popisom nalazišta i kartama, uz uporabu srednjeeuropske mreže za kartiranja flore (MTB). Količina podataka za pojedino područje ukazuje na veću istraženost planinske makroregije (osobito goranske i ličke mezoregije), te pokupske i zagorske mezoregije Hrvatske.
Na temelju botaničkih istraživanja (1997/1998) utvrđeno je da flora otoka Vela Kluda broji 137 vrsta vaskularnih biljaka koje su svrstane u 107 rodova i 42 porodice. Prema dostupnim literaturnim podacima prethodno na otoku nisu vršena sustavna botanička istraživanja. Za registrirane svojte vaskularnih biljaka izvršena je analiza životnih oblika i flornih elemenata.
U ovome radu analizirana je uzajamna ovisnost mase tijela ženki, duljina krila ženki, veličina pologa i dimenzije jaja populacije vrste čvorak (Sturnus vulgaris). Praćen je i utjecaj redoslijeda polaganja jaja u odnosu na volumen jaja. Prosječna duljina jaja iznosi 29.43 mm, širina 21.32 mm, volumen 6829 mm3, masa jaja 6.92 g te indeks oblika jaja 1.38. Između mase tijela ženki i veličine pologa, te dimenzije jaja nije bilo statistički značajnih korelacija (p>0.05). To se odnosi i na duljinu krila ženki. Statistički su značajne pozitivne korelacije između volumena i duljine jaja (r=0.68; p<0.001; n=48), volumena i širine jaja (r=0.87; p<0.001; n=48), duljine i indeksa oblika jaja (r=0.81; p<0.001; n=48) kao i negativna korelacija izme|u širine i indeksa oblika jaja (r=–0.38; p<0.01; n=48). Značajne korelacije između redoslijeda polaganja jaja i volumena jaja nije bilo niti jedne godine istraživanja. Prema iznosu %D vrijednosti (–1.8) i iznosa koeficijenta varijabilnosti mase jaja (CV=9.39 %) u čvoraka je tijekom razmnožavanja vjerojatno zastupljena strategija »smanjivanja legla« u slučaju nestašice hrane. Iznos %D vrijednosti dobijemo tako da izračunamo postotak volumena posljednjeg jajeta u odnosu na prosječni volumen pologa (SLAGSVOLD et al., 1984).
Primjerci vrste Gobius couchi Miller & El-Tawil, 1974 sakupljeni su u infralitoralnoj zoni tijekom autonomnog ronjenja na postaji Oštro, u području Kvarnera, u sjevernom Jadranskom moru. To je prvi nalaz te vrste u Jadranu, za koju se donedavno smatralo da je sjevero-istočno atlantska vrsta, i drugi nalaz u Sredozemnom moru.
