U radu se navode rezultati fitocenološke analize vegetacije vodenjara i močvara na lokalitetu Virovi u Slavoniji (Hrvatska). Analizirane su asocijacije iz razreda Lemnetea, reda Hydrocharietalia (Hydrocharitetum morsus-ranae) i reda Utricularietalia minoris (Lemno-Utricularietum vulgaris), iz razreda Potametea i reda Potametalia (Ceratophylletum demersi i Nymphaeetum albo-luteae), te iz razreda Phragmiti-Magnocaricetea i reda Phragmitetalia (Typhetum angustifoliae).
Sveprisutno propadanje šuma u Europi i sjevernoj Americi manifestira se kao kombinacija različitih simptoma. U provedenom istraživanju usporedili smo nespecifične biokemijske indikatore i histološke nalaze s vizualnom procjenom oštećenja, a s ciljem postavljanja detaljne dijagnoze propadanja jednog stabla Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). Odre|ivanjem sadržaja fotosintetskih pigmenata, proteina i aktivnosti ukupnih gvajacilnih peroksidaza potvr|ena je promjena fiziološkog statusa biljke. Histološke analize pokazale su specifičnosti karakteristične za stabla deficijentna magnezijem i kalijem.
U radu se navode nova nalazišta za 13 neofita na području Županije Šibensko-kninske. Neofiti, Amaranthus crispus (Lesp. & Thev.) N. Terracc., Euphorbia nutans Lag., Tagetes minuta L., Eleusine indica (L.) Gaertner i Panicum dichotomiflorum Michaux, se prvi put navode za istraživano područje. Za prethodno zabilježene neofite, Chenopodium ambrosioides L., Euphorbia maculata L., Ambrosia artemisifolia L., Artemisia verlotiorum Lamotte, Aster squamatus (Sprengel) Hieron., Galinsoga parviflora Cav., Solanum elaeagnifolium Cav. i Paspalum paspalodes (Michx.) Scribner, na istraživanom području navode se nova nalazišta.
Istraživanjem rasprostranjenosti neofita u Hrvatskoj ukupno je otkriveno 332 novih nalazišta za 21 neofitsku vrstu. Najviše novih nalazišta ima vrsta Bidens subalternans (52), zatim slijede Impatiens glandulifera (49), Aster squamatus (43), Impatiens balfourii (29), Datura inoxia (25), Euphorbia prostrata (11), Galinsoga parviflora (17), Amaranthus albus (14), Galinsoga quadriradiata (15), Diplotaxis erucoides (11), Xanthium strumarium ssp. italicum (9), Phytolacca americana (12), Artemisia verlotiorum (7), Chamomilla suaveolens (7), Xanthium spinosum (7), Eleusine indica (6), Euphorbia maculata (7), Ambrosia artemisiifolia (5), Paspalum paspalodes (3), Euphorbia nutans (2) i Paspalum dilatatum (1). Najveći broj istraživanih neofitskih vrsta pojavljuje se u velikoj množini na svim lokalitetima, a vrlo mali broj vrsta pojedinačno.
Jezgra dugačka 103 cm izvađena iz kanala Soline (otok Mljet, Jadransko more), koji je danas površinska veza između jedinstvenih morskih Mljetskih jezera i otvorenog mora, ukazuje na bitne promijene taložnog okoliša u holocenu. U sloju čija je starost procijenjena na 4,600 godina, 25–30 cm ispod dna (koje se nalazi na dubini od 2.8 m), nađene su slatkovodne alge iz roda Chara/Nitella zajedno s puževima Limmnea stagnalis. Ti pretežno bočati sedimenti protežu se od 10 do 60 cm ispod dna. Iznad njih nalaze se marinski sedimenti a ispod kopneni ili slatkovodni sedimenti. To ukazuje da je površinska veza morem između Mljetskih jezera i otvorenog mora uspostavljena nakon taloženja slatkovodnih/bočatih sedimenata tj. ne prije oko 4 tisuće godina.
