Leptir iz skupine plavaca Atara arata (Bremer, 1881) po prvi je put zabilježen u regiji Isparta u zapadnoj središnjoj Turskoj, što predstavlja novi rekord i za rod i za vrstu, budući da se nalazi nekih 7500 km zapadno od njegovih ranije poznatih zapadnih granica u istočnoj Kini. Nekoliko je primjeraka viđeno na udaljenom brdovitom lokalitetu tijekom nekoliko posjeta u kasno proljeće i rano ljeto 2024., što ukazuje na malu, stalnu populaciju. Jedan oronuli muški primjerak je sakupljen i seciran kako bi se potvrdila determinacija. U radu se ukratko raspravlja o rasprostranjenosti, varijetetima i staništu. Određen je i lektotip za Thecla tyrianthina Butler, 1881 (=Atara arata Bremer).
leptiri, Turska, rasprostranjenost, lektotip
Tijekom naših dugotrajnih terenskih i literaturnih istraživanja otoka Brača zabilježili smo 79 vrsta kopnenih, slatkovodnih i boćatih vrsta mekušaca. Raznolikost vrsta na Braču najveća je od svih istraživanih hrvatskih otoka. U radu se detaljno komentiraju nalazi rijetkih vrsta te vrsta s malim arealom. Za otok su novozabilježene 22 svojte, a dvije od njih (Lucilla scintilla (T.R. Lowe, 1852) i Limax wohlberedti Simroth, 1900) su prvi potvrđeni nalazi za Hrvatsku. Četiri prethodno za otok zabilježene svojte nisu potvrđene našim terenskim istraživanjem, od toga tri u špiljama koje nismo obišli. Većina zabilježenih vrsta zauzima manje areale na području Sredozemlja; prema dosadašnjim spoznajama dvije vrste su endemične za Brač: Medora hiltrudae Nordsieck, 1970 i Tandonia bolensis De Mattia & Nardi, 2014. Budući da postoji dosta zbrke u identifikaciji faune Sredozemlja, donosimo obilnu fotodokumentaciju pronađenih vrsta. Iako smo većinu vrsta pronašli u prve tri godine našeg istraživanja, skoro svake godine u naših trinaest godina terenskog rada pronašli bismo neku novu vrstu.
Gastropoda, Bivalvia, Hrvatska, Dalmacija, otok Brač, Jadran, faunistika
Intenzitet trošenja obalnih stijena sjevernojadranskih otoka općenito nije poznat, nego se procjenjuje na temelju analize topografskih karata iz različitih izvora i starosti. Ovdje donosimo rezultate našeg monitoringa trošenja eocenskih pješčenjaka i pjeskovitih lapora koji grade poluotok Lopar na otoku Rabu u Kvarnerskom zaljevu. Monitoring je trajao 4 godine, a mjerenja ukazuju na godišnje trošenje pješčenjaka u iznosu od 0,42 do 1,21 mm te pjeskovitih lapora u iznosu od 1,54 do 1,55 mm. Izmjereni intenzitet trošenja jako ovisi o udaljenosti mjerne plohe od obalne linije i zone prskanja te zaštićenosti mikrolokacije od abrazije vjetrom donesenog kvarcnog pijeska. Pješčane plaže na Loparu prihranjuje kvarcni pijesak koji nastaje trošenjem eocenskih klastita, pa smo izračunali i minimalni doprinos trošenja s površine od 100 m2 u trajanju od 100 i 1000 godina, pod pretpostavkom da je klima bila jednaka današnjoj.
pješčenjaci, mineraloški sastav pijeska, pjeskarenje, otapanje karbonata, Kvarnerski zaljev, povlačenje obale, monitoring, geomorfologija
U radu se predstavljaju prvi nalazi porodice Boettgerillidae i vrste Boettgerilla pallens Simroth, 1912 za faunu puževa Srbije. Objedinjena je povijest nalaza B. pallens u Bugarskoj, uz nove nalaze za zemlju. Opisana je anatomija bugarskih primjeraka, uspoređena s primjercima iz Švicarske te se raspravljaju opći podaci o izgledu i anatomiji vrste. Komentira se izbor staništa i invazivni potencijal vrste.
nova porodica i nova vrsta u fauni, novi nalaz, anatomija, morfologija, odabir staništa, invazivni potencijal
Prikazani su rezultati fitocenološkog istraživanja dvaju otočića na krajnjem jugoistoku Hrvatske, Velikog Školja (0,16 km²) i Supetrića (0,88 ha), smještenih u blizini naselja i luke Molunat (dubrovačka regija). Na temelju 20 fitocenoloških snimaka prikupljenih 2023. i 2024. Braun-Blanquet metodom, određene su četiri biljne asocijacije (Myrto communis-Pistacietum lentisci, Myrto communis-Quercetum ilicis, Limonietum anfracti I Posidonietum oceanicae), jedna subasocijacija (Centaureetum ragusinae limonietosum anfracti) i tri zajednice (Euphorbia dendroides-Quercus ilex, Dactylis glomerata subsp. Hispanica and Cynodon dactylon), koji pripadaju u šest vegetacijskih razreda. Sastojine asocijacije Myrto-Quercetum ilicis prekrivaju više od 95% površine Velikog Školja. Važno je istaknuti da taj otočić predstavlja najjugoistočnije nalazište vrste Centaurea ragusina, dok intenzivna ispaša koza značajno utječe na florističku raznolikost makije i travnjačkih ekosustava.
biljne zajednice otočića, fitocenologija, obalni ekosustavi, rasprostranjenost, raznolikost vegetacije, tipovi staništa
Vodozemci su značajno i globalno ugrožena skupina kralješnjaka. Posebno se to u europskom kontekstu odnosi na pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra Linnaeus, 1758) ocijenjenom kao osjetljiva vrsta zbog opadanja trenda populacije. Prijetnje koje utječu na populaciju uključuju klimatske promjene, fragmentaciju staništa izgradnjom prometnica i infrastrukture i gljivičnu bolest Bsal. Stradavanje na prometnicama tijekom migracijskih ciklusa vodozemaca utječe na njihovu brojnost. U Nacionalnom parku Plitvička jezera tijekom 2023. godine u proljetnim i jesenskim migracijama pratili smo broj jedinki pjegavog daždevnjaka na prometnici, kako uhvaćenih jedinki u pasivnim zamkama na osam dionica, tako i stradalih. Ukupno je tijekom praćenja zabilježeno sedam vrsta vodozemaca i jedna vrsta gmaza. Odabrane mjere ublažavanja stradavanja pjegavog daždevnjaka postavljanjem privremenih ograda s lovnim posudama i tunelima izdvojile su pojedine dionice kao aktivnije, i pružile uvid u udio jedinki prema spolu, kao i u broj stradalih jedinki. Pjegavi daždevnjak bio je najzastupljeniji vodozemac sa 170 jedinki uhvaćenih u pasivnim zamkama, 36 jedinki zatečenih živih na prometnici i 50 stradalih. Upotrebom softvera za individualno prepoznavanje Amphibian and Reptile Wildbook, za 93,81% jedinki potvrđeno je da su uhvaćeni samo jednom tijekom razdoblja praćenja. Kroz aktivnost koja je u tijeku predviđamo prikupljanje dodatnih podataka o broju migracijskih puteva, uključujući pojedinačna stradavanja nasuprot privremenih ograda, identificiranje novih kritičnih točaka i bilježenje pojava stradalih na cesti.
Salamandra salamandra, zaštićeno područje, prometnice, migracije, lovni tuneli
Scabiosa delminiana Abadžić je endem središnjih Dinarida koji raste u pograničnom području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U Hrvatskoj je svojta bila zabilježena samo na nekoliko lokaliteta: uz rijeku Butižnicu, Suhopolje (Dinara), Donja Korita (Kamešnica), Orlove stine (Svilaja) i okolica Sinja (brdo Glavica). Ova studija, provedena tijekom pet vegetacijskih sezona od 2019. do 2023., donosi nova nalazišta S. delminiana u Hrvatskoj, koja obuhvaćaju područja Like i unutrašnjosti Dalmacije. Time je zapadna granica rasprostranjenosti vrste u Hrvatskoj sada proširena na Udbinu i Gračac na sjeveru te planinu Prominu i okolicu Sinja na jugu. Scabiosa delminiana javlja se na suhim travnjacima koji su ugroženi nedostatkom ispaše, što dovodi do prirodne sukcesije u listopadne šikare i šume. Osim toga, ugrožena je intenzivnom sadnjom crnog bora.
Dinarski krš, endemična vrsta, nova nalazišta, staništa, veličina areala
Trgovina akvarijskim i kućnim ljubimcima predstavlja značajan vektor za biološke invazije, pri čemu životinje mogu ili pobjeći, ili ih puštaju trgovci i hobisti. To može imati utjecaj na okoliš i/ili ekonomiju, omogućavajući širenje stranih vrsta diljem svijeta. Jedna od najpoznatijih akvarijskih riba je gupi Poecilia reticulata (Peters, 1859.), popularna ukrasna riba porijeklom iz Amerike, široko globalno rasprostranjena putem akvarijske trgovine. Ta invazivna vrsta ribe zabilježena je samo na jednom mjestu u Maroku 1973. godine i otada se smatralo da je nestala iz divljine. Ovaj rad ističe prvo opažanje gupija u termalnim vodama Sidi Hrazema, čime se proširuje njen areal na područje Sebou i Maroko. Cilj ovog rada je ažurirati naše znanje o vrsti Poecilia reticulata u marokanskim vodama predstavljanjem novog nalaza te invazivne vrste, pružajući uvid u utjecaj trgovine ukrasnim životinjama na njezino progresivno širenje i poboljšavajući naše razumijevanje njene ekologije u zahvaćenim područjima sjeverne Afrike.
strane vrste, tropske akvarijske ribe, progresivno širenje, novi nalazi, sjeverna Afrika
Ovo istraživanje pruža detaljno izvješće o novom nalazu pijavice Limnatis paluda (Tennent, 1859) iz Autonomne Republike Nakčivan, Azerbajdžan, naglašavajući njegov značaj i morfološke značajke koje potvrđuju njezinu identifikaciju. Taj nalaz je posebno značajan jer popunjava geografsku prazninu u arealu, pruža uvid u obrasce rasprostranjenosti pijavica roda Limnatis i naglašava njihovu ovisnost o vodenim površinama koje posjećuje stoka. Novi nalaz potvrđuje prethodno pretpostavljeni areal vrste koji se proteže od srednje Azije do južnog Kavkaza i Bliskog istoka.
Annelida, Clitellata, paraziti, južni Kavkaz, biogeografija
Bazofilni cretovi su rijetki i vrlo ugroženi ekosustavi u Hrvatskoj koji ovise o oborinama i mineraliziranoj podzemnoj vodi. Karakteriziraju ih ekstremni okolišni uvjeti, poput visoke vlažnosti tla i niske dostupnosti hranjivih tvari i kisika. U ovom istraživanju predstavljamo raznolikost biljaka (vaskularnih biljaka i mahovina) i beskralješnjaka tla (jednakonožnih račića, trčaka i mrava), zajedno sa svojstvima tla bazofilnog creta u dolini rijeke Dretulje blizu Plaškog (Hrvatska). Zanimalo nas je postoji li specijalizacija biljnih i životinjskih zajednica u ovom ekstremnom staništu koje ima veliku vrijednost za očuvanje bioraznolikosti. Jedinstveni uvjeti creta podržavaju visoku biljnu raznolikost, uključujući izuzetno rijetke i ugrožene biljne vrste (npr. mesožderke Pinguicula vulgaris, Drosera rotundifolia i Utricularia minor) i reliktne biljne zajednice dominantno holarktičkih (npr. Carex flava, C. lepidocarpa, C. rostrata, Parnassia palustris) i borealnih elemenata (npr. Scorpidium revolvens i S. scorpioides). Analiza Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti biljnih vrsta pokazuje dobro osunčano, vodom zasićeno, umjereno bazofilno i hranjivim tvarima siromašno stanište. Suprotno biljkama, raznolikost beskraljšnjaka tla, posebice jednakonožnih račića i trčaka, bila je smanjena uslijed nepovoljnih okolišnih uvjeta. Samo su mravi pokazali veću sposobnost podnošenja ekstremnih okolišnih prilika, iako je i njihova brojnost bila mala. Zajednice beskralješnjaka tla su se uglavnom sastojale od higrofilnih do mezofilnih vrsta, obično povezanih s vlažnim područjima, livadama i nezasjenjenim acidofilnim cretovima. Naime, zabilježili smo vrstu slatkovodnog jednakonožnog račića Asellus aquaticus, čije je prisustvo u uzorcima vjerojatno bilo uzrokovano time što su ih povišene vode isprale u lovne posude. Na cretu smo također zabilježili i tirfofilnu vrstu mrava Myrmica scabrinodis. Dakle, sastav i struktura biljnih zajednica i zajednica beskralješnjaka tla ukazuju na to da su hidrološki uvjeti creta ostali dobro očuvani. Kako bi se očuvala velika biološka raznolikost creta, neophodno je održavati ove hidrološke uvjete.
cretovi, tirfofilne vrste, Isopoda, Carabidae, Formicidae
U ovom radu istražena je rasprostranjenost velebitske gušterice (Iberolacerta horvathi) na području Ćićarije, smještenom u sjevernom dijelu Parka prirode Učka, gdje prisutnost ove vrste do sada nije bila istražena. Terenska istraživanja identificirala su osam novih lokacija na kojima je ova vrsta opažena, prvenstveno na zasjenjenim vapnenačkim stijenama na oko 900 metara nadmorske visine. Opažene odrasle, mlade i juvenilne jedinke ukazuju na prisutnost zdrave populacije na tom području. Ovi rezultati ukazuju da je rasprostranjenost velebitske gušterice na ovom području manje fragmentirana nego što je ranije opisano, što bi moglo povezati ovu populaciju s glavnim područjem rasprostranjenosti vrste. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu za daljnjim genetičkim istraživanjima i kontinuiranim praćenjem ove vrste kako bi se osigurala njezina dugoročna zaštita.
velebitska gušterica, Iberolacerta horvathi, Park prirode Učka, Ćićarija
Imele su poluparazitske cvjetnice. U Bosni i Hercegovini rasprostranjeno je pet autohtonih svojti iz tri roda. Veliki broj drvenastih svojti može biti zaražen imelama, uključujući i neke unesene svojte. U ovom radu daje se pregled taksonomije, domaćina i rasprostranjenosti imela u Bosni i Hercegovini. Domaćini pet svojti imela u Bosni i Hercegovini su 58 svojti drveća i grmlja iz 14 porodica i 26 rodova.
Arceuthobium, Bosna i Hercegovina, rasprostranjenost, poluparazit, imele Loranthus, Viscum
U Slavonskom Brodu pronađena je novouspostavljena populacija primorske gušterice (Podarcis siculus). Novo nalazište predstavlja najistočnije stanište ove vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj. Antropogena staništa i antropohorna kolonizacija uz utjecaj klimatskih promjena ključni su za širenje ove vrste. Zbog očekivane kolonizacije novih staništa preporuča se provođenje genetskih analiza i praćenje brojnosti te asprostranjenosti novih populacija, kao i procjena rizika od daljnjeg širenja. Moguća kolonizacija južnih obronaka Panonskog gorja predstavlja potencijalnu opasnost za lokalnu faunu guštera, posebice reliktnu populaciju vrste Ablepharus kitaibelii.
Podarcis siculus, širenje populacije, Hrvatska
Slaganje novog gnijezda na postojeće je rijetko zabilježeno ponašanje, pri čemu ptica gradi novo gnijezdo na već postojeće. U radu donosimo slučaj takvog slaganja gnijezda kod velikog trstenjaka. Dosad je slaganje novog na staro gnijezdo zabilježeno kod nekoliko vrsta koje uglavnom nastanjuju vlažna staništa, što ukazuje na to da bi struktura vegetacije mogla imati važnu ulogu u takvom ponašanju. Potičemo i stručnjake da objavljuju opažanja sličnih neobičnih ponašanja pri gniježđenju da bismo doznali više te bolje razumjeli takvih pojava.
trščak, ponašanje kod gniježđenja, preuzimanje gnijezda, trstenjaci
Ovdje predstavljamo nove nalaze vrste Dinarolacerta montenegrina u Crnoj Gori. Novi nalazi su sa Bor i Belić planine (masiv Prokletija) i proširuju poznatu rasprostranjenost vrste u Crnoj Gori, kao i duž planinskog masiva Prokletija.
prokletijski gušter, Dinaridi, Crna Gora