Rad donosi popis 100 vrsta leptira iz 14 porodica, zabilježenih u Gornjim Plavnicama blizu grada Bjelovara, Hrvatska, od 14. travnja 2017. do 1. rujna 2017. godine. Ovo istraživanje, temeljeno na fotografijama, uglavnom se provodilo na području livada, neobrađenih poljoprivrednih površina, rubova šuma i dvorišta na području istraživanja te predstavlja doprinos poznavanju faune danjih i noćnih leptira Bjelovarsko-bilogorskog područja i Hrvatske.

Zbirka orhideja u Hrvatskom herbariju sensu stricto sadrži ukupno 1373 herbarijskih listova, koji pripadaju 91 svojti (25 rodova, 76 vrsta, 11 podvrsta i četiri hibrida). Većina zbirke potječe iz Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Italija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora). Najbrojniji rodovi su Orchis, Ophrys i Anacamptis, a vrste Gymnadenia conopsea, Platanthera bifolia, Anacamptis morio, Neotinea tridentata, Cephalanthera longifolia i Dactylorhiza maculata. Najstariji primjerci potječu iz 1883., a prosječna starost zbirke je čak 113 godina. Glavni sakupljači su Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc i Ambroz Haračić. U zbirci se čuvaju holotipovi i izotipovi vrsta Epipactis rivularis i Ophrys dinarica, a eksikati Malaxis monophyllos, Herminium monorchis i Ophrys × muellneri su jedini dokaz postojanja ovih vrsta u Hrvatskoj. Svi herbarijski primjerci su digitalizirani i javno su dostupni preko virtualnog herbarija

Porodica Phyrganeidae broji u Europi 7 rodova i 20 vrsta. Iz ove porodice na području Hrvatske utvrđeno je 6 vrsta, od kojih su DNA barkodirane četiri vrste, zabilježene i prikupljene u posljednjih pet godina. Faunistički najzanimljiviji je nalaz vrste Trichostegia minor Curtis, 1834 s područja rijeke Gacke (regija Lika), gorska Hrvatska. U BOLD bazu upisane su četiri vrste sa šest DNA barkodiranih primjeraka. S područja rijeke Gacke je DNA barkodirano i upisano u BOLD bazu 10 primjeraka s osam vrsta, uključujući i vrstu T. minor. Filogenetska istraživanja temeljena na analizi DNA barkod podataka pokazala su zanimljive rezultate. Primjerak vrste T. minor prikupljen na području rijeke Gacke grupira se s primjerkom te vrste iz Austrije u zasebnu podrgrupu, što ukazuje na manje molekularne specifičnosti. Filogenetska analiza potvrdila je i opravdanost statusa podvrste iz Mongolije, Phryganea grandis rotundata Ulmer, 1905. U budućim istraživanjima faune Trichoptera Hrvatske nastavit će se istraživanja porodice Phyrganeidae u različitim dijelovima Hrvatske u svrhu utvrđivanja detaljnijeg rasprostranjenja svih zabilježenih vrsta, potencijalnog nalaza neke još nezabilježene vrste, ali i nalaza te DNA barkodiranja vrsta Hagenella clathrata (Kolenati, 1848) i Oligostomis reticulata (Linnaeus, 1761). Za te vrste bit će potrebno utvrditi i određene značajke u području konzervacijske biologije potrebne za njihovu zaštitu i zaštitu lokaliteta na kojima žive, jer je očito da su to vrlo rijetke vrste u fauni Hrvatske, a u koje pripada i vrsta T. minor; naime, 50% zabilježenih vrsta porodice Phyrganeidae u Hrvatskoj su rijetke i vrlo rijetke vrste.

U ovom pilot-istraživanju istražili smo kratkoročne učinke prirodnog protoka na kakvoću vode na šest postaja smještenih duž dva urbana potoka – Blizneca (B) i Velikog potoka (VP) – koji protječu kroz Zagreb, glavni grad Hrvatske. Potoci izviru unutar Parka prirode Medvednica (gornji tok) i teku duž rastućeg urbanog gradijenta, kroz središnji dio Zagreba (srednji i donji tok). Svaki drugi dan tijekom dva tjedna u listopadu 2017. mjereni su sljedeći fizičko-kemijski parametri za vodu: protok, temperatura vode i koncentracija kisika, konduktivitet, pH, kemijska potrošnja kisika (KPKKMnO4) i koncentracija hranjivih soli (nitrita, nitrata, ortofosfata) u vodi. Najvarijabilniji parametri tijekom dva tjedna bile su koncentracije hranjivih soli. Bliznec je općenito pokazao značajno više vrijednosti protoka i koncentracije kisika u odnosu na Veliki potok, koji je imao značajno više vrijednosti KPKKMnO4 i koncentracije nitrita. Srednji i donji dijelovi toka oba potoka imali su značajno više temperature te koncentracije nitrita i nitrata u odnosu na gornji tok. Nekoliko fizičko-kemijskih parametara (protok, koncentracije nitrita, nitrata i ortofosfata, konduktivitet i KPKKMnO4) pokazali su veliku podudarnost vremenskih trendova između dva potoka, između tri dijela toka i između šest postaja, što je i dokazano relativno visokim koeficijentom (τ > 0.60) koji ukazuje na vremensko podudaranje parametara. To je nadalje ukazalo da se okolišni uvjeti (kakvoća vode) duž naših potoka ujednačeno mijenjaju u prostoru i vremenu. Podaci su također ukazali na značajne promjene mjerenih fizikalno-kemijskih parametara nakon nevremena (razdoblja povišenog protoka vode). Nadalje, korelacijskom analizom je utvrđeno da konduktivitet značajno ovisi o protoku. Rezultati ovog pilot-istraživanja pokazuju da su urbani potoci vrlo dinamični ekosustavi koji pokazuju povećanu osjetljivost na promjene u okolišu, kao što su antropogeni utjecaji i lokalni vremenski uvjeti. Predlažemo da se u okviru ekoloških studija i pri upravljanju okolišem unutar urbanih zona uzme u obzir značajna ekološka varijabilnost urbanih vodotoka.

Prvi popis vrsta Pyraloidea Hrvatske objavljen 2019. godine broji 362 vrste. Privremeni popis i bibliografija Pyraloidea Balkanskog poluotoka objavljeni su 2018. godine, no zbog nezgodnog vremenskog preklapanja nije uzeta u obzir pri izradi prvog popisa. Ovaj rad donosi nove podatke o 16 dodatnih vrsta iz spomenute publikacije. Uzevši istu u obzir, broj vrsta Pyraloidea u fauni Hrvatske raste na 377 vrsta. Ažurirani popis sada ukupno broji 207 vrsta por. Crambidae i 170 vrsta por. Pyralidae, što predstavlja oko 45% ukupne europske faune Pyraloidea. Predstavljen je revidirani popis. Dodatna 31 vrsta koja nije navedena u privremenom popisu Balkanskog poluotoka, a koje su uvrštene u prvi hrvatski popis Pyraloidea, također su raspravljane. Usto, izvršena je usporedba sa susjednim državama regije.