All cnidarians are thought to possess two tissue layers: endoderm and ectoderm, which are separated by mesoglea in medusa. The determination of the composition of the Aurelia aurita jellyfish mesoglea was performed. A new protein “mesoglein” was determined as one of the main components of mesoglea. Deduced amino acid sequence of mesoglein contains the Zona Pellucida (ZP) domain and DSL domain. Antibodies against mesoglein stain the plate in the place of contact of germinal epithelium and oocyte. The structure found was named the “contact plate”. The contact plate could be the precursor and functional analogue of the ZP.

Tijekom istraživanja noćnih leptira svjetlosnim lovkama 21.06.2012. u sjevernom dijelu Istre, između sela Valica i Sveta Marija na Krasu, ulovljene su dvije jedinke šimširovog moljca, Cydalima perspectalis. To je prvi nalaz ove invazivne azijske vrste u Hrvatskoj. Nakon nedavnih nalaza iz Slovenije i Mađarske, nalaz iz Hrvatske ukazuje na širenje ove vrste prema južnoj Europi.

Ovaj rad iznosi literaturne podatke za Lutraria angustior Philippi, 1844 i Lutraria oblonga (Gmelin, 1791) u istočnom dijelu Jadranskog mora, a navode se i novi nalazi ovih vrsta. Jedan primjerak školjkaša L. angustior u području Vrulja (između Omiša i Makarske) sakupio je I. Bilopavlović, a jedan subfosilni primjerak i dvije pojedinačne ljušture Đ. Iglić u Novskom ždrilu. U ušću rijeke Krke D. Marguš nalazi ljušture L. oblonga, Ž. Krstinić tri živa primjerka u području otoka Raba, a Đ. Iglić dva subfosilna primjerka u Ljubačkim vratima.

Predložene su izmjene hrvatskih imena kopnenih puževa svojti Hiltrudia H. Nordsieck, 1983, Hiltrudia kusmici (Clessin, 1887), Hiltrudia mathildae (Westerlund, 1881) i Dilataria marcki (Zelebor, 1868). Također su predložena prva hrvatska imena za svojte kopnenih puževa Strobilopsidae Pilsbry, 1918, Spelaeodiscinae Steenberg, 1925, Virpazaria E. Gittenberger, 1969, Virpazaria (Virpazaria) E. Gittenberger, 1969, Virpazaria (V.) pageti E. Gittenberger, 1969, Virpazaria (V.) pageti alexanderi Reischütz & Subai, 2012 i V. (V.) pageti kleteckii Štamol & Subai, 2012.

Merkati (Suricata suricatta) su mali, društveni sisavci mesojedi u čijim društvenim grupama jedna ili više životinja stoji na ‘stražarskoj dužnosti’ na povišenoj podlozi pretražujući okoliš zbog predatora, dok ostatak grupe traga za hranom. Ovdje po prvi put kvantitativno opisujem na kakvim mjestima i koliko visoko merkati stražare.

U radu su navedeni dosad nezabilježeni lokaliteti pet floristički zanimljivih i rijetkih biljnih vrsta na području sjeverozapadnih Dinarida u Hrvatskoj. Novi lokaliteti vrste Daphne cneorum L. su zabilježeni na planinama u zaleđu grada Rijeke, vrste Paeonia mascula na Velebitu, vrsta Rhamnus pumila Turra i Sorbus chamaemespilus (L.) Crantz) na planinama Obruč i Risnjak, te vrste Salix waldsteiniana Willd. na Risnjaku.

Tijekom istraživanja danjih leptira na planini Dinari na transektu od Knina do vrha Sinjal (1831 m n/m) u razdoblju od 2005. do 2012. godine prikupljeni su podaci o 116 vrsta od kojih je po prvi puta nađeno njih 23, dok 7 od prije poznatih vrsta nije ponovo zabilježeno. S ukupno 130 vrsta Dinara predstavlja područje sa značajnom raznolikošću danjih leptira. Među nađenim vrstama je 15 planinskih, ali za razliku od drugih bolje proučenih planina Dinarida tu su brojnije pontomediteranske orealne vrste od onih euroalpskih.

Ovaj rad predstavlja prvi sustavni popis vrsta danjih leptira u okolici Karlovca. Istraživanje faune danjih leptira provedeno je u razdoblju od 2001. do 2007. godine. Utvrđene su 64 vrste danjih leptira koje s dosadašnjim literaturnim podacima za Karlovac daju listu od 74 vrste, odnosno 37,95% faune danjih leptira Hrvatske. Po prvi puta za okolicu Karlovca je utvrđeno 48 vrsta, a deset vrsta iz starijih izvora će trebati potvrditi budućim istraživanjima. Nalazi su navedeni s lokalitetima i datumima opažanja vrsta. Napravljena je faunistička i biogeografska analiza, te kratki pregled ugroženosti, propisane zaštite i vezanosti vrsta za tipove staništa.

Terenskim istraživanjem Nacionalnog parka Kornati (sjeverna Dalmacija, Hrvatska) nađeno je 39 vrsta kopnenih puževa s kućicom. Među njima ističu se Agathylla lamellosa lamellosa (J. A. Wagner, 1829), kojoj je ovo drugi nalaz unutar nedavno otkrivenog sjevernog dijela disjunktnog areala, Delima vidovichii robusta (Küster, 1847), koja na Kornatima ima najsjevernije nalazište udaljeno oko 50 km od dosada poznatog areala, Lauria sempronii (Charpentier, 1837), kojoj bi ovo bilo tek 5 nalazište u Hrvatskoj, te Delima albocincta albocincta (L. Pfeiffer, 1841), endem šireg područja Kornata. U literaturi je bilo zabilježeno 15 vrsta, od kojih nije potvrđen nalaz svojte Lindholmiola corcyrensis (Rossmässler, 1838). Smatramo da ona ne obitava na Kornatima, već da je tamo naplavljena morem. Poljoprivredne, turističke i urbanističke aktivnosti unutar Nacionalnog parka Kornati zasada ne ugrožavaju faunu kopnenih puževa. Trebalo bi omogućiti da se takvo stanje ubuduće održi ili poboljša, a prvenstveno treba paziti da se nalazišta i staništa tamo rijetkih vrsta ne unište.