Tri primjerka vrste Danaus chrysippus (Linnaeus, 1758) ulovljena su 15. kolovoza 2004. godine na ušću rijeke Neretve, blizu grada Ploča u južnoj Dalmaciji. To je prvi nalaz ove migratorne vrste za Hrvatsku. Prikazane su zoogeografske značajke i rasprostranjenost spomenute vrste u Europi. Rezultati su raspravljeni i preporučeno je daljnje istraživanje ove vrste.

Na području Požeške kotline i okolnoga gorja otkrivena je 121 nova svojta vaskularne flore čiji broj sada iznosi 1588 biljnih svojti. Korološki spektar pokazuje 25% euroazijskog elementa, 15,74% biljaka široke rasprostranjenosti, 14,74% južnoeuropskog i 3,72% mediteranskog elementa, 7,19% europskog i 4,59% srednjoeuropskog elementa, te 3,65% istočnoeuropsko-pontskog elementa. Prema životnom obliku vaskularne biljke su zastupljene u sljedećem broju: Hemicryptophyta (H) – 711, Therophyta (T) – 383, Geophyta (G) – 162, Phanerophyta (P) – 220, Chamaephyta (CH) – 77 i Hydrophyta (Hy) – 35. Najzastupljenije biljne porodice su: Asteraceae – 146 svojti, Poaceae – 125, Fabaceae – 102, Rosaceae – 76 biljnih svojti. Neke nove rijetke i interesantne svojte su: Orlaya grandiflora (L.) Hoffm., Senecio thapsoides DC. subsp. visianianus (Papaf ex Vis.) Vandas, Dianthus giganteus D’Urv subsp. croaticus (Borb.) Tutin, Scorzonera austriaca Willd., Trifolium glomeratum L., Cotoneaster integerrimus Medik, Spiraea cana Walld. et Kit., Iris croatica I. Horvat i M. Horvat, Iris variegata L.

Na temelju istraživanja u 2005. godini, na otoku Sveti Andrija (5,38 ha) u južnom Jadranu zabilježeno je 160 svojti vaskularnih biljaka, svrstanih u 134 roda i 61 porodicu. Analizirani su životni oblici i florni elementi, te uspoređeni s ostalim dubrovačkim otocima. Na otoku su utvrđene četiri biljne zajednice: Querco ilicis-Pinetum halepensis, Posidonietum oceanicae, Limonietum anfracti i Lavateretum arboreae.

U radu se navodi prvi precizan nalaz danjeg leptira Polyommatus (Agrodiaetus) damon (Denis and Schiffermüller, 1775) (syn.: ausonia Verity, 1915) (Lycaenidae, Polyommatini) za faunu danjih leptira Hrvatske. Status ove vrste u fauni danjih leptira Hrvatske bio je do ovog nalaza nejasan. Vrsta P. damon zabilježena je terenskim istraživanjem faune danjih leptira na planini Kamešnici na 990 m nadmorske visine u mjestu Gornja Korita. U radu se raspravlja o biologiji, ekologiji i mogućim potrebnim mjerama za zaštitu ove vrste kao i ostalih montanih vrsta plavaca u fauni danjih leptira Hrvatske.

Rad dodnosi rezultate istraživanja močvarnih gnjezdarica (vrste iz porodica Anatidae, Rallidae, Recurvirostridae, Charadriidae, Scolopacidae, Laridae i Sternidae) na bazenima za otpadne vode šećerana u mjestima Žabalj, Pećinci, Zrenjanin i Padinska Skela u Vojvodini (sjeverna Srbija), provedenih tijekom sezone gniježđenja 2001. opisuju se osnovne osobine gnijezdilišnih niša, kao i sličnosti između sastava avifaune močvarnih gnjezdarica navedenih lokaliteta i bazena s otpadnom vodom drugih šećerana središnje Europe.

U ovom članku predstavljene su kvantitativne i kvalitativne promjene u ihtiološkoj zbirci Prirodoslovnog muzeja Rijeka u periodu od 1996. do 2006. godine. Zbirka je narasla oko šest puta i sadrži 3866 primjeraka. Broj vrsta u zbirci je povećan s 213 na 318 vrsta, a zemljopisno porijeklo primjeraka značajno je prošireno. U zbirku su u ovom periodu pohranjivani isključivo mokro konzervirani preparati s detaljnim podacima o primjercima. Zbirka sada sadrži tipove dviju vrsta, primjerke sedam vrsta koji predstavljaju prvi nalaz te vrste za neko zoogeografsko područje i primjerke šest vrsta koji su upotrebljeni u ostalim mikrotaksonomskim radovima. Na primjercima iz zbirke objavljen je 21 znanstveni rad, a u tisku su još 4 rada. Napisana su i tri stručna članka koristeći podatake o ovoj zbirci. Na temelju iskustva s ihtiološkom zbirkom Prirodoslovnog muzeja Rijeka, raspravljeni su uvjeti dolaska do željenih rezultata u znanstvenim prirodoslovnim zbirkama.

U radu se opisuje novi rod Pakistatyrus i nova vrsta P. ater iz Pakistana. Rod se uspoređuje s najsrodnijim rodom Hamotulus Schaufuss.

U Nacionalnom parku Mljet utvrđeno je tijekom istraživanja provedenog od 1995. do 2002. godine 130 vrsta školjkaša iz 38 porodica. Na 63 obalne postaje školjkaši su bilježeni i sakupljani metodom autonomnog ronjenja, do dubine od 58 m. Na 21 postaji se uzorkovalo pomoću grabila Van Veen, na jednoj postaji s pridnenom koćom, a na šest lokaliteta su školjkaši izvađeni iz ribarskih mreža poponica. Za svaku vrstu se navode podaci o njenoj lokalnoj rasprostranjenosti, dubini, staništu, ekološkim značajkama i značajnijim opažanjima. Izra|ena je lista školjkaša za područje Nacionalnog parka Mljet sa 146 vrsta iz 39 porodica u kojoj su obuhvaćeni i prethodni literaturni podaci. Navedene vrste predstavljaju oko 70% školjkaša zabilježenih u Jadranskom moru. 61 vrsta nađenih školjkaša je prvi puta zabilježena za područje otoka Mljeta. Jedna indopacifička vrsta Semipallium coruscans coruscans (Hinds, 1845) nađena je po prvi puta u Sredozemnom moru. Na|ene su i vrste koje su rijetko zabilježene i u Jadranskom moru. To su: Nuculana pella, Palliolum striatum, Pseudamussium sulcatum, Limatula gwyni, Thyasira granulosa, Astarte sulcata, Venus casina, Globivenus effosa, Clausinella fasciata, Lajonkairia lajonkairii, Mysia undata, Thracia villosiuscula, Cardiomya costellata, Ennucula aegeensis, Barbatia clathrata i Galeomma turtoni.

Prema navodima objavljenih izvora i rezultata naših istraživanja na području otoka Paga zabilježene su 552 svojte bentoske i pelagičke faune mora. Uz obale Paga su na|ene i neke vrste riba i sisavaca stanovnika otvorenog mora. Preporuča se lokalna zaštita konjina, tj. školjkaša iz roda Glycimeris.