Odrasli prugasti dupin, Stenella coeruleoalba, opažen je istočno od otoka Lošinja 6. svibnja 1996. godine i promatran tijekom pet sati iz malog gumenog čamca. Jedina vrsta reda Cetacea (kitovi) koja je redovito viđana u Sjevernom Jadranu posljednjih desetljeća, bio je dobri dupin, Tursiops truncatus. Povremena opažanja prugastog dupina u Srednjem i Sjevernom Jadranu možda su samo pojave zalutalih jedinki, ali činjenica da su se ta opažanja zbila nedavno možda su indikacija progresivnog širenja areala prugastog dupina, a zabilježena su i u drugim dijelovima Sredozemlja.

Na temelju dužine inkubacije jaja i pregledom obojenosti tek izvaljenih zelenih guštera s lijeve obale rijeke Soče (Isonzo) i s otoka Cresa, utvrđeno je da oni pripadaju nedavno ustanovljenoj vrsti Lacerta (viridis) bilineata Daudin 1802, od sada na popisu herpetofaune Slovenije i Hrvatske. Istovremeno je L. viridis (Laurenti 1768) potvrđena na pjeskarama oko Đurđevca (Hrvatska). Prema poznatom rasprostranjenju zelembaća i tipovima staništa kod dosadašnjih nalaza, raspravlja se o mogućem području kontakta između te dvije svojte.

Vrsta Erodium acaule (L.) Becherer nađena je u južnoj Istri i na otoku Krku. To je prvo nalazište te vrste u Hrvatskoj. Prema njenoj rasprostranjenosti u susjednim mediteranskim zemljama može se pretpostaviti da je rasprostranjena i drugdje u mediteranskom području Hrvatske.

Meiofauna i slobodnoživući slatkovodni oblići istraživani su u sedimentu pet litoralnih postaja duž rijeke Drave (11,0 – 77,0 riječnog km). Gustoća i sastav meiofaune postaje 5 (pjeskoviti sediment) razlikuju se od gustoće i sastava meiofaune postaja 1, 2, 3 i 4. Nematofauna postaje 4 (pjeskoviti silt) razlikuje se u odnosu na ostale istraživane postaje. Za tu je postaju utvrđen najmanji broj vrsta, najniže vrijednosti indeksa diverziteta (H’, d), te visoka dominantnost (D%) vrsta koje pripadaju rodu Rhabditis. Klaster analiza učinjena na osnovi relativne zastupljenosti vrsta slobodnoživućih oblića ukazuje na razlike u odnosu na druge postaje, a što se može dovesti u vezu s ispuštanjem netretiranih otpadnih voda i blizine glavnog kanalizacijskog izljeva.

Žive kolonije stigobiontskog reliktnog školjkaša Congeria kusceri nađene su u Hrvatskoj na tri lokaliteta u krškim podzemnim vodama uz donji tok rijeke Neretve, te još jedna u susjednom području Bosne i Hercegovine. U istom području Hrvatske zabilježena su i nalazišta ljuštura iste vrste u četiri izvora i jednom ponoru. Temperatura vode u tim podzemnim šupljinama bila je između 14,5 i 19 °C tijekom kolovoza i rujna, više temperature od zabilježenih u Sloveniji i Popovom polju (BIH).

Na temelju literaturnih podataka i vlastitih florističkih istraživanja uvrđene su 362 vaskularne biljke (vrste i niže svojte) za Krapanj i Prvić (dva otoka u šibenskom arhipelagu). Za Krapanj je utvrđeno 268 svojti, a za Prvić 272 svojti. Na oba otoka zabilježene su ukupno 362 svojte (348 vrsta, 8 podvrsta, 3 varijeteta i 3 forme) unutar 252 roda i 77 porodica. Izvršena je taksonomska analiza, analiza životnih oblika i flornih elemenata.

U radu je prikazan taksonomski sastav i raspodjela gustoće stanica mikrofitoplanktona na tri reprezentativne postaje u visoko stratificiranom estuariju rijeke Krke. Uzorci su sakupljeni u mjesečnim intervalima od ožujka 1988. do travnja 1989. godine. Svjetlosnim je mikroskopom određeno stotinu trideset i šest mikrofitoplanktonskih vrsta: 108 morskih (1 krizoficeja, 5 primnezioficeja, 55 dijatomeja, 1 euglenoficeja, 46 dinoflagelata) i 28 slatkovodnih vrsta (1 krizoficeja, 21 dijatomeja, 1 dinoflagelat, 3 kloroficeje, 2 cijanoficeje). Na sezonsku raspodjelu gustoće stanica mikrofitoplanktona utječe dotok vode rijeke Krke i ekološki uvjeti u estuariju. Utjecaj čovjeka vidljiv je u donjem dijelu estuarija, oko Šibenika.

U radu se iznose podaci o stupnju ugroženosti, staništima, nalazištima i rasprostranjenosti orhideja Žumberka prema UTM kartama (kvadranti 10 X 10 km). Tijekom desetgodišnjih florističkih i vegetacijskih istraživanja zabilježeno je 35 vrsta što je više od polovine ukupnog broja orhideja poznatih u Hrvatskoj. Od 35 zabilježenih vrsta 18 ih je uvršteno u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske u kategorijama: ugrožene, osjetljive i rijetke. Od toga ih je 6 zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode. Istraživanja su pokazala veliko bogatstvo i florističku raznolikost Žumberačkog gorja a, kako ono najvećim dijelom nije uvršteno ni u kakvu kategoriju zaštite prirode, trebalo bi poduzeti određene zakonske mjere zaštite koje bi osigurale očuvanje i nepromjenjivost prirodnih staništa na kojima rastu orhideje i druge rijetke vrste biljaka.

U prostranoj mreži poljskih i obodnih odvodnih kanala, u području Turopolja i Črnec polja, zabilježeno je sedam lokalno i općenito rijetkih, ugroženih ili osjetljivih biljnih vrsta. To su: Riccia fluitans L., Marsilea quadrifolia L., Utricularia vulgaris L., Sagittaria sagittifolia L., Eleocharis acicularis L., Leersia oryzoides (L.) Swartz i Wolffia arrhiza (L.) Hork. ex Wimm. Na nasipima kanala ustanovljena je nazočnost neofita, kao što su: Solidago gigantea Aiton, Helianthus tuberosus L., Amorpha fruticosa L., Echinocystis lobata (Michx) Torr. et Gray i Panicum dichotomiflorum Michx. Tradicionalne metode održavanja kanala, neredovito i mehaničko odstranjivanje biljne mase iz kanala, vrlo su značajne za biljnu raznolikost i bogatstvo vrsta u sustavu odvodnje.