Taksonomski sastav fitoplanktona (uglavnom mikrofitoplanktona) u otvorenom moru jugoistočnog dijela Jadrana, prilog je za izradu popisa Jadranskog fitoplanktona, koji do danas nije sastavljen. Istraživano područje se nalazi pod utjecajem tople, slane i ekstremno oligotrofne vode koju donosi sjeveroistočna ulazna struja iz istočnog Mediterana (Jonskog mora). Uzorci su sakupljeni Niskinovim crpcem i planktonskom mrežom u sloju od površine do 100 m dubine, u travnju, lipnju, rujnu 1993, te studenom 1994. godine. Također su dodani podaci o rijetkim vrstama, dobiveni analizom mrežnih uzoraka sa sedam krstarenja u 1979/80 i šest krstarenja u razdoblju od 1981 do 1990. godine. Svjetlosnim mikroskopom je određeno 229 svojti (2 krizoficeje, 12 primnezioficeja (kokolitoforida), 95 dijatomeja, 119 dinoflagelata i 1 prasinoficeja).

Na području Hrvatskog zagorja istraživan je povratak čvoraka sa zimovanja kao dijela regularne selidbe. Ovim radom dat je doprinos poznavanju selidbe populacije čvoraka koja obitava u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Najraniji povratak čvoraka zabilježen je 1992. godine (7. veljače), a najkasniji 1979. godine (4. ožujka). Tijekom 19 godina istraživanja čvorci su se najčešće vraćali sa zimovanja u drugoj polovici veljače. U tom razdoblju njihovo prvo pojavljivanje registrirano je 13 puta. Različito je i vremensko razdoblje zauzimanja 30 škrinjica. Što je kasniji povratak čvoraka sa zimovanja na područje gniježđenja, to je kraće vremensko razdoblje zauzimanja škrinjica za gniježđenje.

Prikazana je rasprostranjenost roda Chersotis na području Hrvatske u čijoj je fauni zabilježeno četiri speciesa: Chersotis multangula (Hübner, 1803), C. margaritacea (Villers, 1789), C. elegans (Eversmann, 1843) i C. cuprea (Denis & Schiffermüller, 1775). Vrsta C. cuprea D. & S. zabilježena je prvi put u fauni Hrvatske, a C. multangula Hüb. ponovo u fauni Dalmacije, odnosno mediteranskom području Hrvatske.

Kopneni puž Cochlostoma elegans (Clessin, 1879) prvi puta je nađen na otoku Pagu (Hrvatska). To je ujedno prvo otočno nalazište te vrste uopće.

Novo istraživanje diskomiceta, provedeno na Kvarneru, rezultiralo je pronalaskom nove vrste iz roda Scutellinia za Hrvatsku mikofloru: S. barlae. To je ujedno i prvi nalaz toga roda na sjevernom Jadranu u Hrvatskoj. Ta europska vrsta je razmjerno slabo poznata, jer je utvrđena samo na deset, pretežno mediteranskih nalazišta. Zbog toga su naši nalazi te vrste detaljno opisani i uspoređeni s ostalim nalazima izvan Hrvatske, kao i sa sličnom vrstom S. minor, koristeći predloženi standardizirani postupak. Iako nastanjuju posve različit bioklimatski prostor, najbliži dosad poznati lokaliteti vrsta S. barlae i S. minor nalaze se u Hrvatskoj, udaljeni tek 45 km zračne linije. Izoterma prosječne siječanjske temperature zraka od 0 °C potpuno razdvaja sva dosad poznata nalazišta tih dviju vrsta.

U ovom kratkom priopćenju govori se o novom nalazištu endemične ilirsko-jadranske vrste Corydalis acaulis (Wulfen) Pers. na otoku Vela Kluda. Potvrđuje se otprije poznato nalazište vrste (Visiani 1852) u Šibeniku.

Istraživanjem vaskularne flore Požeške kotline i okolnoga gorja ukupno je zabilježeno i utvr|eno 1467 biljnih svojti. Izvršena je analiza pripadnosti pojedinih biljnih svojti određenim flornim elementima, te analiza životnih oblika. U biljnom pokrovu ovoga područja najveću ulogu imaju biljke euroazijskog flornog elementa, kao i europske biljke. To ukazuje da ovo područje u biljnogeografskom pogledu pripada euroazijsko-sjevernoameričkoj regiji. Prema životnom obliku vaskularne biljke su zastupljene u slijedećem broju: H=650, T=355, G=148, P=209, Ch=70, Hy=33.

Entomološkim istraživanjima na području donjeg toka rijeke Neretve te planina Biokovo i Velebit, utvrđene su tri nove vrste sovica u fauni Hrvatske: Xylocampa areola (Esper, 1789) (Neretva), Eurois occulta (Linnaeus, 1758) (Velebit) i Euxoa decora (Denis & Schiffermüller, 1775) (Biokovo). Za sve vrste dan je kratak faunistički osvrt i prikaz njihovih bioloških i zoogeografskih značajki. Za rod Euxoa Hübner (1821) prikazana je rasprostranjenost na području Hrvatske.

Istraživanje se bavi utjecajem koji je imalo lovljenje puhova na svagdanji život u Sloveniji nekoć i danas, posebno promjenama u odnosu koji se uspostavlja između čovjeka i puha. Ono polazi od etnoloških podataka materijalnog, društvenog i duhovnog značaja.

Autori su prikazali status dugokljune čigre Sterna sandvicensis u Hrvatskoj koristeći povijesne i sadašnje podatke prikupljene na obali Jadranskog mora u razdoblju od 1984. do 1997. godine. Osim pregleda pojavljivanja, sezonske rasprostranjenosti i selidbe, procijenjena je brojnost zimovalica i ukazano je na dio obale koji ima veću važnost za selidbu i zimovanje dugokljunih čigri na obali Hrvatske.