Objavljeni brojevi Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 34 No.1

Weathering rate of Late Eocene clastics of Lopar Peninsula (Rab Island, Croatia)

Autori: Tihomir Marjanac, Marina Čalogović

Autori i afilijacije

  • Tihomir Marjanac ProGEO-Croatia, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb, Croatia (independent researcher)
  • Marina Čalogović ProGEO-Croatia, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb, Croatia (independent researcher)

Intenzitet trošenja obalnih stijena sjevernojadranskih otoka općenito nije poznat, nego se procjenjuje na temelju analize topografskih karata iz različitih izvora i starosti. Ovdje donosimo rezultate našeg monitoringa trošenja eocenskih pješčenjaka i pjeskovitih lapora koji grade poluotok Lopar na otoku Rabu u Kvarnerskom zaljevu. Monitoring je trajao 4 godine, a mjerenja ukazuju na godišnje trošenje pješčenjaka u iznosu od 0,42 do 1,21 mm te pjeskovitih lapora u iznosu od 1,54 do 1,55 mm. Izmjereni intenzitet trošenja jako ovisi o udaljenosti mjerne plohe od obalne linije i zone prskanja te zaštićenosti mikrolokacije od abrazije vjetrom donesenog kvarcnog pijeska. Pješčane plaže na Loparu prihranjuje kvarcni pijesak koji nastaje trošenjem eocenskih klastita, pa smo izračunali i minimalni doprinos trošenja s površine od 100 m2 u trajanju od 100 i 1000 godina, pod pretpostavkom da je klima bila jednaka današnjoj.

Sažetak

Intenzitet trošenja obalnih stijena sjevernojadranskih otoka općenito nije poznat, nego se procjenjuje na temelju analize topografskih karata iz različitih izvora i starosti. Ovdje donosimo rezultate našeg monitoringa trošenja eocenskih pješčenjaka i pjeskovitih lapora koji grade poluotok Lopar na otoku Rabu u Kvarnerskom zaljevu. Monitoring je trajao 4 godine, a mjerenja ukazuju na godišnje trošenje pješčenjaka u iznosu od 0,42 do 1,21 mm te pjeskovitih lapora u iznosu od 1,54 do 1,55 mm. Izmjereni intenzitet trošenja jako ovisi o udaljenosti mjerne plohe od obalne linije i zone prskanja te zaštićenosti mikrolokacije od abrazije vjetrom donesenog kvarcnog pijeska. Pješčane plaže na Loparu prihranjuje kvarcni pijesak koji nastaje trošenjem eocenskih klastita, pa smo izračunali i minimalni doprinos trošenja s površine od 100 m2 u trajanju od 100 i 1000 godina, pod pretpostavkom da je klima bila jednaka današnjoj.

Ključne riječi

pješčenjaci, mineraloški sastav pijeska, pjeskarenje, otapanje karbonata, Kvarnerski zaljev, povlačenje obale, monitoring, geomorfologija