Važnost tla za rast bijelog tartufa (Tuber magnatum) u motovunskoj šumi, Istra
Autori: G. Bragato, Barbara Sladonja, Đ. Peršurić
Autori i afilijacije
Miješana motovunska hrastova šuma jedno je od najznačajnijih područja za sakupljanje bijelog tartufa (Tuber magnatum Pico) u Istri. Motovunska šuma pokriva područje od 900 ha u dolini rijeke Mirne, koja utiče u Jadransko more prolazeći kroz brežuljkasti pejzaž stvoren sedimentacijskim procesima na trijas-eocenskoj vapnenačkoj podlozi i eocen-oligocenskim fliš procesima. Bijeli tartuf pronalazi se samo u nizinskom dijelu doline, a pronađene količine u zadnjih nekoliko godina opadaju. Istraživanje je obavljeno s ciljem da se utvrde karakteristike tla u području Motovuna pogodnog za rast tartufa, i da se pokuša objasniti uzrok pada u njihovoj proizvodnji. Karpofore bijelog tartufa ne pronalaze se u cijelom riječnom području, zato je motovunska šuma podijeljena u produktivna, neproduktivna i povremeno produktivna područja. Produktivna područja u donjem dijelu šume uspoređena su s manje vlažnim, tanjim i bolje razvijenim neproduktivnim područjima na padinama. Sva tla u nizinskom dijelu doline su debela i slabo razvijena zahvaljujući stalnom spuštanju finog sedimenta s padina, ali su samo neproduktivna područja karakterizirana vodenim zasićenjem u nekim periodima u godini. Usporedba tala dokazala je potrebu bijelog tartufa za vlažnim, dobro dreniranim i lužnatim tlom, uz specifične zahtjeve za dobrim prozračivanjem i rahlošću. Tlo pogodno za rast bijelog tartufa ne smije biti previše suho, ni previše vlažno. Smatramo da je u motovunskoj šumi došlo do pada proizvodnje bijelog tartufa zbog niza javnih radova koji su promijenili vodni režim područja uzrokujući sušenje šumskog tla.
Sažetak
Miješana motovunska hrastova šuma jedno je od najznačajnijih područja za sakupljanje bijelog tartufa (Tuber magnatum Pico) u Istri. Motovunska šuma pokriva područje od 900 ha u dolini rijeke Mirne, koja utiče u Jadransko more prolazeći kroz brežuljkasti pejzaž stvoren sedimentacijskim procesima na trijas-eocenskoj vapnenačkoj podlozi i eocen-oligocenskim fliš procesima. Bijeli tartuf pronalazi se samo u nizinskom dijelu doline, a pronađene količine u zadnjih nekoliko godina opadaju. Istraživanje je obavljeno s ciljem da se utvrde karakteristike tla u području Motovuna pogodnog za rast tartufa, i da se pokuša objasniti uzrok pada u njihovoj proizvodnji. Karpofore bijelog tartufa ne pronalaze se u cijelom riječnom području, zato je motovunska šuma podijeljena u produktivna, neproduktivna i povremeno produktivna područja. Produktivna područja u donjem dijelu šume uspoređena su s manje vlažnim, tanjim i bolje razvijenim neproduktivnim područjima na padinama. Sva tla u nizinskom dijelu doline su debela i slabo razvijena zahvaljujući stalnom spuštanju finog sedimenta s padina, ali su samo neproduktivna područja karakterizirana vodenim zasićenjem u nekim periodima u godini. Usporedba tala dokazala je potrebu bijelog tartufa za vlažnim, dobro dreniranim i lužnatim tlom, uz specifične zahtjeve za dobrim prozračivanjem i rahlošću. Tlo pogodno za rast bijelog tartufa ne smije biti previše suho, ni previše vlažno. Smatramo da je u motovunskoj šumi došlo do pada proizvodnje bijelog tartufa zbog niza javnih radova koji su promijenili vodni režim područja uzrokujući sušenje šumskog tla.
Ključne riječi
Tuber magnatum; tlo; motovunska šuma; Hrvatska