Vaskularna flora dijela planiranog regionalnog parka Hrvatsko zagorje
Autori: Dario Hruševar, Petra Siladi, Marta Justić, Božena Mitić
Autori i afilijacije
Samonikla vaskularna flora područja (okolica naselja Cerje Jesenjsko, Šaša, Pašnik, Vrbno i Ježovec s pripadajućim zaselcima) u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske istražena je tijekom vegetacijske sezone 2011. godine. Za ovo područje, koje se nalazi unutar planiranog Regionalnog parka Hrvatsko zagorje, nisu do sada bili zabilježeni nikakvi floristički podaci. Na području veličine oko 4 km2 zabilježeno je ukupno 389 svojti vaskularne flore, svrstanih u 77 porodica. Najzastupljenije porodice su Fabaceae (9,3%), Poaceae (7,7%), Asteraceae (7,5%), Lamiaceae (6,2%) te Rosaceae (5,1%). Spektar životnih oblika ukazuje na dominantnost hemikriptofita (50,4%), a najzastupljeniji geoelement je euroazijski (55,0%). Udio urbanofobnih i invazivnih svojti, kao i vrijednosti indikatora antropogenih promjena flore ukazuju da istraživano područje pokazuje poluprirodni karakter sa slabim do umjerenim antropogenim pritiskom. Iako je udio endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti nizak, raznolikost ostalih autohtonih biljaka opravdava zaštitu istraživanog područja na nivou regionalnog parka.
Sažetak
Samonikla vaskularna flora područja (okolica naselja Cerje Jesenjsko, Šaša, Pašnik, Vrbno i Ježovec s pripadajućim zaselcima) u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske istražena je tijekom vegetacijske sezone 2011. godine. Za ovo područje, koje se nalazi unutar planiranog Regionalnog parka Hrvatsko zagorje, nisu do sada bili zabilježeni nikakvi floristički podaci. Na području veličine oko 4 km2 zabilježeno je ukupno 389 svojti vaskularne flore, svrstanih u 77 porodica. Najzastupljenije porodice su Fabaceae (9,3%), Poaceae (7,7%), Asteraceae (7,5%), Lamiaceae (6,2%) te Rosaceae (5,1%). Spektar životnih oblika ukazuje na dominantnost hemikriptofita (50,4%), a najzastupljeniji geoelement je euroazijski (55,0%). Udio urbanofobnih i invazivnih svojti, kao i vrijednosti indikatora antropogenih promjena flore ukazuju da istraživano područje pokazuje poluprirodni karakter sa slabim do umjerenim antropogenim pritiskom. Iako je udio endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti nizak, raznolikost ostalih autohtonih biljaka opravdava zaštitu istraživanog područja na nivou regionalnog parka.
Ključne riječi
florističke analize; zaštićena područja; indikatori antropogenih promjena

