Vascular flora of the geomorphological nature monument Crveno jezero (Dalmatia, Croatia)
Autori: Dora Papković, Antun Alegro
Autori i afilijacije
Tijekom 2017. istraživana je vaskularna flora geomorfološkog spomenika prirode Crveno jezero u Dalmatinskoj zagori. Bilo je to prvo istraživanje flore Crvenog jezera, u kojem je zabilježeno 149 biljnih vrsta unutar 52 porodice, među kojima su najčešće bile Asteraceae, Fabaceae, Lamiaceae i Poaceae. Dominantnost mediteranskog, južnoeuropskog i euroazijskog flornog elementa ukazuje da je istraživano područje pod utjecajem oceanske i kontinentalne klime, što je u skladu s jedinstvenim položajem područja. Zabilježili smo raznolikost životnih oblika; svaki od pet glavnih oblika imao je udio od najmanje 10% u ukupnom broju vrsta. Većina vrsta na istraživanom području ima kompetitivnu ili stres-tolerantnu strategiju, kao i sposobnost vegetativnog razmnožavanja, što je u skladu s ovim prilično negostoljubivim staništem. Zakonom je zaštićeno 15 zabilježenih vrsta, uključujući 11 endema (koji predstavljaju 7,4% ukupne flore). Većina endema su ilirsko-jadranski i ilirsko-balkanski endemi. Rezultati ovog istraživanja uvelike pridonose poznavanju flore Imotskog područja te se mogu koristiti kao osnova za buduću zaštitu područja.
Sažetak
Tijekom 2017. istraživana je vaskularna flora geomorfološkog spomenika prirode Crveno jezero u Dalmatinskoj zagori. Bilo je to prvo istraživanje flore Crvenog jezera, u kojem je zabilježeno 149 biljnih vrsta unutar 52 porodice, među kojima su najčešće bile Asteraceae, Fabaceae, Lamiaceae i Poaceae. Dominantnost mediteranskog, južnoeuropskog i euroazijskog flornog elementa ukazuje da je istraživano područje pod utjecajem oceanske i kontinentalne klime, što je u skladu s jedinstvenim položajem područja. Zabilježili smo raznolikost životnih oblika; svaki od pet glavnih oblika imao je udio od najmanje 10% u ukupnom broju vrsta. Većina vrsta na istraživanom području ima kompetitivnu ili stres-tolerantnu strategiju, kao i sposobnost vegetativnog razmnožavanja, što je u skladu s ovim prilično negostoljubivim staništem. Zakonom je zaštićeno 15 zabilježenih vrsta, uključujući 11 endema (koji predstavljaju 7,4% ukupne flore). Većina endema su ilirsko-jadranski i ilirsko-balkanski endemi. Rezultati ovog istraživanja uvelike pridonose poznavanju flore Imotskog područja te se mogu koristiti kao osnova za buduću zaštitu područja.
Ključne riječi
Imotski, dinarski krš, florni elementi, životni oblici, biodiverzitet, ilirsko-jadranski endemi, ilirsko-balkanski endemi, ponikva, točilo

