Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 30 No.2

The diversity and distribution of flora of the island of Zlarin (Northern Dalmatia)

Autori: Marta Justić, Marija Bučar, Petra Vizec, Ana Vukres, Vedran Šegota, Nina Vuković

Autori i afilijacije

  • Marta Justić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
  • Marija Bučar Divison of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
  • Petra Vizec University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
  • Ana Vukres University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
  • Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
  • Nina Vuković ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia

Tijekom 2019. istražena je i kartirana flora otoka Zlarina, uz upotrebu srednjeeuropske mreže kartiranja (MTB polja), prema kojoj se područje istraživanja sastojalo od devet MTB 1/64 kvadranata. Pri tome je zabilježeno 576 svojti (532 vrste i 44 podvrste) vaskularnih biljaka, od čega je 126 svojti zabilježeno po prvi put, 450 ranije zabilježenih svojti je potvrđeno, dok 153 ranije zabilježene svojte nisu potvrđene. U konačnici, na otoku je sveukupno do danas zabilježeno 730 svojti. Među njima, 580 svojti je samoniklo, 147 je kultivirano, a 23 se smatraju invazivnima. Kultivirane i adventivne biljke nisu uključene u analizu porodica i životnih oblika. Najveći broj zabilježenih svojti pripada porodicama Compositae (13,89%), Fabaceae (12,01%) i Poaceae (10,98%). Rezultati fitogeografske analize samonikle flore pokazuju dominaciju mediteranskog flornog elementa, što zajedno s dominacijom terofita ukazuje na mediteranski karakter flore otoka. Zabilježeno je 13 endemičnih, 44 ugrožene i 42 strogo zaštićene vrste i podvrste. Najbogatiji vrstama bili su kvadranti karakterizirani većom raznolikosti staništa i redovno košenim maslinicima. To nam govori da su za povećanje florističke raznolikosti na malim otocima od veličine samog otoka puno važniji umjereni ljudski utjecaj i raznolikost staništa.

Sažetak

Tijekom 2019. istražena je i kartirana flora otoka Zlarina, uz upotrebu srednjeeuropske mreže kartiranja (MTB polja), prema kojoj se područje istraživanja sastojalo od devet MTB 1/64 kvadranata. Pri tome je zabilježeno 576 svojti (532 vrste i 44 podvrste) vaskularnih biljaka, od čega je 126 svojti zabilježeno po prvi put, 450 ranije zabilježenih svojti je potvrđeno, dok 153 ranije zabilježene svojte nisu potvrđene. U konačnici, na otoku je sveukupno do danas zabilježeno 730 svojti. Među njima, 580 svojti je samoniklo, 147 je kultivirano, a 23 se smatraju invazivnima. Kultivirane i adventivne biljke nisu uključene u analizu porodica i životnih oblika. Najveći broj zabilježenih svojti pripada porodicama Compositae (13,89%), Fabaceae (12,01%) i Poaceae (10,98%). Rezultati fitogeografske analize samonikle flore pokazuju dominaciju mediteranskog flornog elementa, što zajedno s dominacijom terofita ukazuje na mediteranski karakter flore otoka. Zabilježeno je 13 endemičnih, 44 ugrožene i 42 strogo zaštićene vrste i podvrste. Najbogatiji vrstama bili su kvadranti karakterizirani većom raznolikosti staništa i redovno košenim maslinicima. To nam govori da su za povećanje florističke raznolikosti na malim otocima od veličine samog otoka puno važniji umjereni ljudski utjecaj i raznolikost staništa.

Ključne riječi

endemi, florni elementi, IUCN, kartiranje, životni oblici