Objavljeni brojevi Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 33 No.1

Stalking a non-native species on social media: Updating the distribution of Paysandisia archon (Burmeister, 1879) in Croatia through citizen science

Autori: Filip Bužleta, Toni Koren

Autori i afilijacije

  • Filip Bužleta Faculty of Science, Department of Ecosystem Biology, University of South Bohemia, České Budějovice 37005, Czech Republic
  • Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Palmin drvotoč, Paysandisia archon (Burmeister, 1879), alohtona je vrsta unesena u Europu početkom 2000-ih. Od tada se ovaj leptir brzo proširio po mediteranskim dijelovima Europe i počeo nanositi štetu kako domaćim, tako i alohtonim vrstama palmi. Prvi nalazi u Hrvatskoj datiraju iz 2011. godine, kada je zabilježen u Splitu i Zadru. Nakon toga širenje vrste nije dokumentirano u znanstvenoj literaturi, ali budući da je riječ o neobičnoj i invazivnoj vrsti, njeno širenje zabilježeno je putem različitih izvora na internetu, uključujući društvene medije. Kako bismo sveobuhvatno razumjeli trenutačnu rasprostranjenost vrste P. archon u Hrvatskoj, sustavno smo prikupljali podatke s platformi građanske znanosti, društvenih medija, web stranica, te iz objavljenih i osobnih opažanja. Sveukupno je do sada poznato 112 nalaza ove vrste koji obuhvaćaju većinu mediteranskih dijelove Hrvatske, što ukazuje na brzo i opsežno širenje vrste. Gusjenice ove vrste razvijaju se u palmama, uzrokujući njihovo truljenje i konačno sušenje, što uzrokuje ekonomske i estetske gubitke. Značajne ekonomske štete u sektoru hortikulture već su prijavljene u zemljama poput Francuske i Italije, dok na zapadnom Sredozemlju predstavlja prijetnju autohtonim populacijama palmi. Kako bi razumjeli širenje i utjecaj te invazivne vrste leptira na području Hrvatske, potrebno je uspostaviti sustavno daljnje praćenje i procjenu šteta.

Sažetak

Palmin drvotoč, Paysandisia archon (Burmeister, 1879), alohtona je vrsta unesena u Europu početkom 2000-ih. Od tada se ovaj leptir brzo proširio po mediteranskim dijelovima Europe i počeo nanositi štetu kako domaćim, tako i alohtonim vrstama palmi. Prvi nalazi u Hrvatskoj datiraju iz 2011. godine, kada je zabilježen u Splitu i Zadru. Nakon toga širenje vrste nije dokumentirano u znanstvenoj literaturi, ali budući da je riječ o neobičnoj i invazivnoj vrsti, njeno širenje zabilježeno je putem različitih izvora na internetu, uključujući društvene medije. Kako bismo sveobuhvatno razumjeli trenutačnu rasprostranjenost vrste P. archon u Hrvatskoj, sustavno smo prikupljali podatke s platformi građanske znanosti, društvenih medija, web stranica, te iz objavljenih i osobnih opažanja. Sveukupno je do sada poznato 112 nalaza ove vrste koji obuhvaćaju većinu mediteranskih dijelove Hrvatske, što ukazuje na brzo i opsežno širenje vrste. Gusjenice ove vrste razvijaju se u palmama, uzrokujući njihovo truljenje i konačno sušenje, što uzrokuje ekonomske i estetske gubitke. Značajne ekonomske štete u sektoru hortikulture već su prijavljene u zemljama poput Francuske i Italije, dok na zapadnom Sredozemlju predstavlja prijetnju autohtonim populacijama palmi. Kako bi razumjeli širenje i utjecaj te invazivne vrste leptira na području Hrvatske, potrebno je uspostaviti sustavno daljnje praćenje i procjenu šteta.

Ključne riječi

obalna distribucija, palme, učinak stranih vrsta, estetski učinak