Prostorna razdioba glavnih tipova šuma u Hrvatskoj kao funkcija makroklime
Autori: Oleg Antonić, Dragan Bukovec, Josip Križan, Antun Marki, Dalibor Hatić
Autori i afilijacije
Model prostorne razdiobe glavnih tipova šuma u Hrvatskoj razvijen je kao funkcija makroklimatskih varijabli (srednja mjesečna temperatura, mjesečna oborina, srednje mjesečno Sunčevo ozračenje i mjesečna potencijalna evapotranspiracija) te varijabli izvedenih iz digitalnog elevacijskog modela (orijentacija i nagib terena). Neuralne mreže korištene su kao oruđe za modeliranje. Model je razvijen u okviru rasterskog geografskog informacijskog sustava, uz prostornu razlučivost od 300 x 300 m i baziran je na karti šumske vegetacije (mjerila 1:500000) i interpolacijskih makroklimatskih modela. Podudaranje između modeliranih i kartiranih tipova šuma vrlo je dobro, što upućuje na jaku korelaciju između makroklime i glavnih tipova šuma u Hrvatskoj, te na visoku pouzdanost modela. Model je primjenjen na cijeli hrvatski teritorij s ciljem konstruiranja potencijalne prostorne razdiobe glavnih šumskih tipova. Model bi mogao biti koristan u planiranju pošumljavanja, kao i u predviđanju vegetacijske sukcesije pod utjecajem pretpostavljenih klimatskih promjena.
Sažetak
Model prostorne razdiobe glavnih tipova šuma u Hrvatskoj razvijen je kao funkcija makroklimatskih varijabli (srednja mjesečna temperatura, mjesečna oborina, srednje mjesečno Sunčevo ozračenje i mjesečna potencijalna evapotranspiracija) te varijabli izvedenih iz digitalnog elevacijskog modela (orijentacija i nagib terena). Neuralne mreže korištene su kao oruđe za modeliranje. Model je razvijen u okviru rasterskog geografskog informacijskog sustava, uz prostornu razlučivost od 300 x 300 m i baziran je na karti šumske vegetacije (mjerila 1:500000) i interpolacijskih makroklimatskih modela. Podudaranje između modeliranih i kartiranih tipova šuma vrlo je dobro, što upućuje na jaku korelaciju između makroklime i glavnih tipova šuma u Hrvatskoj, te na visoku pouzdanost modela. Model je primjenjen na cijeli hrvatski teritorij s ciljem konstruiranja potencijalne prostorne razdiobe glavnih šumskih tipova. Model bi mogao biti koristan u planiranju pošumljavanja, kao i u predviđanju vegetacijske sukcesije pod utjecajem pretpostavljenih klimatskih promjena.
Ključne riječi
temperatura zraka; DEM; GIS; neuralne mreže; potencijalna evapotranspiracija; karta potencijalne vegetacije; oborina; Sunčevo ozračenje

