Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 23 No.1

Prinos poznavanju morfologije balkanskog vijuna, Cobitis elongata Heckel & Kner, 1858 u Hrvatskoj

Autori: Antun Delić, Mato Bučar, Mladen Kučinić, Iva Mihoci, Marina Vilenica, Darinka Kiš-Novak, Zdravko Dolenec

Autori i afilijacije

  • Antun Delić Nikole Šubića Zrinskog 3, 43290 Grubišno Polje, Croatia
  • Mato Bučar Faculty of Education, University of Zagreb, Department of Petrinja, Trg Matice Hrvatske 12, 44 250 Petrinja, Croatia
  • Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • Iva Mihoci Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Marina Vilenica University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Trg Matice hrvatske 12, 44250 Petrinja, Croatia
  • Darinka Kiš-Novak Faculty of Education, University of Zagreb, Department of Čakovec, Dr. Ante Starčevića 55, 40 000 Čakovec, Croatia
  • Zdravko Dolenec Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

U Hrvatskoj balkanski vijun Cobitis elongata naseljava sliv rijeke Save. Pronašli smo signifikantne morfološke razlike između primjeraka prikupljenih u rijeci Kupi i njenoj pritoci rijeci Petrinjčici. Rezultati ANOVA analize su statistički signifikantni za 17 mjera i svi statistički signifikantni parametri su značajno viši kod rijeke Petrinjčice. Razlike su vjerojatno uzrokovane izolacijom između tih dviju populacija uvjetovane umjetnim i prirodnim barijerama na rijeci Petrinjčici ali i različitim ekološkim značajkama staništa u rijekama Kupi i Petrinjčici.

Sažetak

U Hrvatskoj balkanski vijun Cobitis elongata naseljava sliv rijeke Save. Pronašli smo signifikantne morfološke razlike između primjeraka prikupljenih u rijeci Kupi i njenoj pritoci rijeci Petrinjčici. Rezultati ANOVA analize su statistički signifikantni za 17 mjera i svi statistički signifikantni parametri su značajno viši kod rijeke Petrinjčice. Razlike su vjerojatno uzrokovane izolacijom između tih dviju populacija uvjetovane umjetnim i prirodnim barijerama na rijeci Petrinjčici ali i različitim ekološkim značajkama staništa u rijekama Kupi i Petrinjčici.

Ključne riječi

balkanski vijun; morfometrija; meristika; Hrvatska