Prilog poznavanju urbane flore Zagreba (Hrvatska)
Autori: Tomislav Hudina, Behija Salkić, Anja Rimac, Sandro Bogdanović, Toni Nikolić
Autori i afilijacije
Proces urbanizacije jedan je od ekstremnih oblika preinake staništa koju čovjek može poduzeti. Negativni trendovi i njihovi učinci s jedne strane, te briga za očuvanjem bioraznolikosti gradova i kvalitete života s druge, pokretači su istraživanja urbanih flora. U hrvatskim razmjerima urbane flore nisu bile predmetom osobito intenzivnih istraživanja te za većinu većih gradova nisu poznate. Proučavano područje smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u gradu Zagrebu, na desnoj obali rijeke Save, desetak kilometara jugozapadno od centra grada. Na području Konopljenke i Piškorova zabilježena je 351 svojta vaskularnih biljaka iz 81 porodice. Od toga su sedam svojti (2%) papratnjače (Equisetidae), dvije svojte (0,6%) su golosjemenjače (Pinidae), a ostalo su kritosjemenjače (Magnoliidae). Među kritosjemenjačama 71 svojta (20,2%) pripada jednosupnicama (nadred Lilianae), a ostale 271 svojte (77,2%) iz 65 porodica su pripadnici ostalih nadredova kritosjemenjača. Vrstama najbogatije porodice su Poaceae (11,4%), Asteraceae (9,1%), Fabaceae (7,4%), Lamiaceae (5,7%) i Rosaceae (5,4%). Fitogeografska analiza pokazala je da su najzastupljenije svojte euroazijskog flornog elementa (30,1%) te široko rasprostranjene svojte (27%). Od životnih oblika najzastupljeniji su hemikriptofiti (48,1%), terofiti (22,2%) i fanerofiti (11,4%). Zabilježene su 22 invazivne svojte (6,3%), dvije svojte (0,57%) imaju status ugroženosti, a 64 svojte (18,2%) su pod zakonskom zaštitom. Usporedimo li broj vrsta po jedinici površine te udio zaštićenih i ugroženih svojti s rezultatima sličnih florističkih istraživanja na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske, možemo zaključiti da se radi o relativno bogatom području.
Sažetak
Proces urbanizacije jedan je od ekstremnih oblika preinake staništa koju čovjek može poduzeti. Negativni trendovi i njihovi učinci s jedne strane, te briga za očuvanjem bioraznolikosti gradova i kvalitete života s druge, pokretači su istraživanja urbanih flora. U hrvatskim razmjerima urbane flore nisu bile predmetom osobito intenzivnih istraživanja te za većinu većih gradova nisu poznate. Proučavano područje smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u gradu Zagrebu, na desnoj obali rijeke Save, desetak kilometara jugozapadno od centra grada. Na području Konopljenke i Piškorova zabilježena je 351 svojta vaskularnih biljaka iz 81 porodice. Od toga su sedam svojti (2%) papratnjače (Equisetidae), dvije svojte (0,6%) su golosjemenjače (Pinidae), a ostalo su kritosjemenjače (Magnoliidae). Među kritosjemenjačama 71 svojta (20,2%) pripada jednosupnicama (nadred Lilianae), a ostale 271 svojte (77,2%) iz 65 porodica su pripadnici ostalih nadredova kritosjemenjača. Vrstama najbogatije porodice su Poaceae (11,4%), Asteraceae (9,1%), Fabaceae (7,4%), Lamiaceae (5,7%) i Rosaceae (5,4%). Fitogeografska analiza pokazala je da su najzastupljenije svojte euroazijskog flornog elementa (30,1%) te široko rasprostranjene svojte (27%). Od životnih oblika najzastupljeniji su hemikriptofiti (48,1%), terofiti (22,2%) i fanerofiti (11,4%). Zabilježene su 22 invazivne svojte (6,3%), dvije svojte (0,57%) imaju status ugroženosti, a 64 svojte (18,2%) su pod zakonskom zaštitom. Usporedimo li broj vrsta po jedinici površine te udio zaštićenih i ugroženih svojti s rezultatima sličnih florističkih istraživanja na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske, možemo zaključiti da se radi o relativno bogatom području.
Ključne riječi
urbana flora; invazivne vrste; Konopljenka; Piškorovo; Zagreb; Hrvatska