Pregled Å¡piljskih i intersticijskih organizama Hrvatske
Autori: Sanja Gottstein; Tatjana Bakran-Petricioli; Jana Bedek; Dragan Bukovec; Suzana Buzjak; Marijana FraniÄeviÄ; Branko JalÅŸiÄ; Mladen Kerovec; Eduard KleteÄki; Jelena Kralj; Petar KruÅŸiÄ; Mladen KuÄiniÄ; Mladen Kuhta; Neven MatoÄec; Roman Ozimec; TonÄi RaÄa; IvanÄica Ternjej; Nikola TvrtkoviÄ
Autori i afilijacije
KrÅ¡ko podruÄje Hrvatske ukupne povrÅ¡ine 26 tisuÄa km2, s dijelom dinarskog krÅ¡a, biospeleoloÅ¡ki je odreÄeno kao podruÄje velike bioloÅ¡ke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci o bioloÅ¡koj raznolikosti podzemnih staniÅ¡ta i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. GeomorfoloÅ¡ka, hidroloÅ¡ka i klimatoloÅ¡ka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom razliÄitih podzemnih staniÅ¡ta, kao Å¡to su kontinentalne i priobalne Å¡pilje, mreÅŸa plitke i duboke freatiÄke zone, intersticij â hiporeiÄka zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz Å¡pilja i intersticijskih staniÅ¡ta Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. VeÄina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. UtvrÄeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. VeÄina podzemnih vrsta ima vrlo ograniÄeno podruÄje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Å piljske gljive su vrlo slabo poznate. MeÄu njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na Å¡piljskim kornjaÅ¡ima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste moÅŸda su takoÄer troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekoloÅ¡ki status morala bi razjasniti buduÄa istraÅŸivanja. U pogledu najveÄe brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina ÅŸivotinja â Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. KornjaÅ¡i (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato viÅ¡e od 100 kavernikolnih kornjaÅ¡a (vrsta i podvrsta). MeÄu stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. MeÄu racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su iskljuÄivi stigobionti. BrojÄano gledano, meÄu stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u Å¡piljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spuÅŸva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko Å¡pilja u Hrvatskoj. TakoÄer jedini poznati stigobiontski Å¡koljkaÅ¡ Congeria kusceri Bole nastanjuje niz Å¡pilja u Hrvatskoj. Ostale vaÅŸne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puÅŸevi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kraljeÅŸnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomiÄno geoloÅ¡koj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju razliÄitih geoloÅ¡kih i ekoloÅ¡kih pojava.
SaÅŸetak
KrÅ¡ko podruÄje Hrvatske ukupne povrÅ¡ine 26 tisuÄa km2, s dijelom dinarskog krÅ¡a, biospeleoloÅ¡ki je odreÄeno kao podruÄje velike bioloÅ¡ke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci o bioloÅ¡koj raznolikosti podzemnih staniÅ¡ta i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. GeomorfoloÅ¡ka, hidroloÅ¡ka i klimatoloÅ¡ka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom razliÄitih podzemnih staniÅ¡ta, kao Å¡to su kontinentalne i priobalne Å¡pilje, mreÅŸa plitke i duboke freatiÄke zone, intersticij â hiporeiÄka zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz Å¡pilja i intersticijskih staniÅ¡ta Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. VeÄina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. UtvrÄeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. VeÄina podzemnih vrsta ima vrlo ograniÄeno podruÄje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Å piljske gljive su vrlo slabo poznate. MeÄu njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na Å¡piljskim kornjaÅ¡ima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste moÅŸda su takoÄer troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekoloÅ¡ki status morala bi razjasniti buduÄa istraÅŸivanja. U pogledu najveÄe brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina ÅŸivotinja â Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. KornjaÅ¡i (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato viÅ¡e od 100 kavernikolnih kornjaÅ¡a (vrsta i podvrsta). MeÄu stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. MeÄu racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su iskljuÄivi stigobionti. BrojÄano gledano, meÄu stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u Å¡piljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spuÅŸva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko Å¡pilja u Hrvatskoj. TakoÄer jedini poznati stigobiontski Å¡koljkaÅ¡ Congeria kusceri Bole nastanjuje niz Å¡pilja u Hrvatskoj. Ostale vaÅŸne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puÅŸevi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kraljeÅŸnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomiÄno geoloÅ¡koj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju razliÄitih geoloÅ¡kih i ekoloÅ¡kih pojava.
KljuÄne rijeÄi
podzemni organizmi; biospeleologija; stigobionti; troglobionti; biološka raznolikost; krš; špilja; intersticijsko stanište; kopneno stanište; podzemna voda; rasprostranjenost; Hrvatska