Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 21 No.1

Popis lisnih uši (Homoptera: Aphidoidea) i biljaka domaćina u Hrvatskoj

Autori: Tanja Gotlin Čuljak, Dinka Grubišić, Aleksandar Mešić, Ivan Juran

Autori i afilijacije

  • Tanja Gotlin Čuljak Department of Agricultural Zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Croatia
  • Dinka Grubišić Department of Agricultural Zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Croatia
  • Aleksandar Mešić Department of Agricultural Zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Croatia
  • Ivan Juran Department of Agricultural Zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Croatia

U radu su prikazani litetraturni podaci faunističkih istraživanja lisnih uši i njihovih domaćina u Hrvatskoj. Cilj rada bio je sastaviti pregled i listu lisnih uši i biljaka domaćina kao vrlo značajnih štetnika na kulturnom bilju. Tijekom sastavljanja navedene liste korištena je sva nama dostupna literatura faunističkih istraživanja lisnih uši u Hrvatskoj. Prve objave faune lisnih uši datiraju iz 1927. (KOVAČEVIĆ, 1927), a od tog datuma do danas o istraživanju faune lisnih uši u Hrvatskoj objavljeno je više od 50 znanstvenih radova. Na 192 biljke domaćina utvrđena je 191 vrsta lisne uši. Ukupno 192 biljke domaćini svrstane su u 40 redova i 60 porodica. Najveći broj domaćina imaju sljedeće vrste lisnih uši: Aphis fabae, Myzus persicae, Macrosiphum euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis craccivora, Aulacorthum solani, Acyrtosiphum pisum, Megoura viciae, Methopolophium dirhodum, Rhopalosiphum padi i Aphis pomi. Vrsta Aphis fabae zabilježena je na 60 biljaka domaćina, Myzus persicae na 42, Macrosiphum euphorbiae na 38, Aphis gossypii 33, A. craccivora i Aulacorthum solani na 28, Acyrtosiphum pisum na 16, Megoura viciae i Methopolophium dirhodum na 15, Rhopalosiphum padi na 14 te Aphis pomi na 13 biljaka domaćina. Navedene su vrste ujedno i najznačajniji štetnici kulturnog bilja na kojem uzrokuju izravne štete sisanjem sokova, ali i neizravne štete koje se očituju u prenošenju virusa.

Sažetak

U radu su prikazani litetraturni podaci faunističkih istraživanja lisnih uši i njihovih domaćina u Hrvatskoj. Cilj rada bio je sastaviti pregled i listu lisnih uši i biljaka domaćina kao vrlo značajnih štetnika na kulturnom bilju. Tijekom sastavljanja navedene liste korištena je sva nama dostupna literatura faunističkih istraživanja lisnih uši u Hrvatskoj. Prve objave faune lisnih uši datiraju iz 1927. (KOVAČEVIĆ, 1927), a od tog datuma do danas o istraživanju faune lisnih uši u Hrvatskoj objavljeno je više od 50 znanstvenih radova. Na 192 biljke domaćina utvrđena je 191 vrsta lisne uši. Ukupno 192 biljke domaćini svrstane su u 40 redova i 60 porodica. Najveći broj domaćina imaju sljedeće vrste lisnih uši: Aphis fabae, Myzus persicae, Macrosiphum euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis craccivora, Aulacorthum solani, Acyrtosiphum pisum, Megoura viciae, Methopolophium dirhodum, Rhopalosiphum padi i Aphis pomi. Vrsta Aphis fabae zabilježena je na 60 biljaka domaćina, Myzus persicae na 42, Macrosiphum euphorbiae na 38, Aphis gossypii 33, A. craccivora i Aulacorthum solani na 28, Acyrtosiphum pisum na 16, Megoura viciae i Methopolophium dirhodum na 15, Rhopalosiphum padi na 14 te Aphis pomi na 13 biljaka domaćina. Navedene su vrste ujedno i najznačajniji štetnici kulturnog bilja na kojem uzrokuju izravne štete sisanjem sokova, ali i neizravne štete koje se očituju u prenošenju virusa.

Ključne riječi

biljke domaćini; lisne uši; Hrvatska