Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 29 No.2

Ponovni nalaz kopnene zelene alge Trentepohlia aurea (Linnaeus) C. Martius (Chlorophyta) u Hrvatskoj nakon 130 godina

Autori: Nikola Koletić, Antun Alegro, Nina Vuković, Anja Rimac, Vedran Šegota

Autori i afilijacije

  • Nikola Koletić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
  • Antun Alegro Divison of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
  • Nina Vuković ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia
  • Anja Rimac University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
  • Vedran Šegota ZA and ZAHO, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000, Zagreb, Croatia

Prvi nalaz kopnene zelene alge Trentepohlia aurea u Hrvatskoj potječe iz 1890. godine iz područja uz rijeku Krku, i do danas je to za Hrvatsku bio jedini nalaz ove globalno raširene vrste. Tijekom istraživanja vodene vegetacije vrsta je ponovno, nakon 130 godina, pronađena na području Plitvičkih jezera, u Gorskom kotaru, i blizu sela Vukova Gorica. Sve zabilježene populacije činile su okrugle, vunaste, narančasto-crvene nakupine na površini stijena i betonskih zidova, čineći djelomično zajednicu s mahovinama i lišajevima. U nekim slučajevima ovih miješanih zajednica, talusi alge Trentepohlia prerastali su mahovine, blokirajući im pristup nutrijentima, vodi i svjetlu. Dugački period bez nalaza alge T. aurea u Hrvatskoj većinom je posljedica prekida u istraživanjima nekih skupina algi.

Sažetak

Prvi nalaz kopnene zelene alge Trentepohlia aurea u Hrvatskoj potječe iz 1890. godine iz područja uz rijeku Krku, i do danas je to za Hrvatsku bio jedini nalaz ove globalno raširene vrste. Tijekom istraživanja vodene vegetacije vrsta je ponovno, nakon 130 godina, pronađena na području Plitvičkih jezera, u Gorskom kotaru, i blizu sela Vukova Gorica. Sve zabilježene populacije činile su okrugle, vunaste, narančasto-crvene nakupine na površini stijena i betonskih zidova, čineći djelomično zajednicu s mahovinama i lišajevima. U nekim slučajevima ovih miješanih zajednica, talusi alge Trentepohlia prerastali su mahovine, blokirajući im pristup nutrijentima, vodi i svjetlu. Dugački period bez nalaza alge T. aurea u Hrvatskoj većinom je posljedica prekida u istraživanjima nekih skupina algi.

Ključne riječi

rijeka Čabranka; Gorski kotar; rijeka Kupa; Plitvička jezera; kopnene alge; vegetacijske snimke