Plant and soil invertebrate diversity of a rare alkaline fen in Croatia
Autori: Ana Randić, Vedran Šegota, Jelena Bujan, Jana Bedek, Antun Alegro, Andreja Brigić
Autori i afilijacije
Bazofilni cretovi su rijetki i vrlo ugroženi ekosustavi u Hrvatskoj koji ovise o oborinama i mineraliziranoj podzemnoj vodi. Karakteriziraju ih ekstremni okolišni uvjeti, poput visoke vlažnosti tla i niske dostupnosti hranjivih tvari i kisika. U ovom istraživanju predstavljamo raznolikost biljaka (vaskularnih biljaka i mahovina) i beskralješnjaka tla (jednakonožnih račića, trčaka i mrava), zajedno sa svojstvima tla bazofilnog creta u dolini rijeke Dretulje blizu Plaškog (Hrvatska). Zanimalo nas je postoji li specijalizacija biljnih i životinjskih zajednica u ovom ekstremnom staništu koje ima veliku vrijednost za očuvanje bioraznolikosti. Jedinstveni uvjeti creta podržavaju visoku biljnu raznolikost, uključujući izuzetno rijetke i ugrožene biljne vrste (npr. mesožderke Pinguicula vulgaris, Drosera rotundifolia i Utricularia minor) i reliktne biljne zajednice dominantno holarktičkih (npr. Carex flava, C. lepidocarpa, C. rostrata, Parnassia palustris) i borealnih elemenata (npr. Scorpidium revolvens i S. scorpioides). Analiza Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti biljnih vrsta pokazuje dobro osunčano, vodom zasićeno, umjereno bazofilno i hranjivim tvarima siromašno stanište. Suprotno biljkama, raznolikost beskraljšnjaka tla, posebice jednakonožnih račića i trčaka, bila je smanjena uslijed nepovoljnih okolišnih uvjeta. Samo su mravi pokazali veću sposobnost podnošenja ekstremnih okolišnih prilika, iako je i njihova brojnost bila mala. Zajednice beskralješnjaka tla su se uglavnom sastojale od higrofilnih do mezofilnih vrsta, obično povezanih s vlažnim područjima, livadama i nezasjenjenim acidofilnim cretovima. Naime, zabilježili smo vrstu slatkovodnog jednakonožnog račića Asellus aquaticus, čije je prisustvo u uzorcima vjerojatno bilo uzrokovano time što su ih povišene vode isprale u lovne posude. Na cretu smo također zabilježili i tirfofilnu vrstu mrava Myrmica scabrinodis. Dakle, sastav i struktura biljnih zajednica i zajednica beskralješnjaka tla ukazuju na to da su hidrološki uvjeti creta ostali dobro očuvani. Kako bi se očuvala velika biološka raznolikost creta, neophodno je održavati ove hidrološke uvjete.
Sažetak
Bazofilni cretovi su rijetki i vrlo ugroženi ekosustavi u Hrvatskoj koji ovise o oborinama i mineraliziranoj podzemnoj vodi. Karakteriziraju ih ekstremni okolišni uvjeti, poput visoke vlažnosti tla i niske dostupnosti hranjivih tvari i kisika. U ovom istraživanju predstavljamo raznolikost biljaka (vaskularnih biljaka i mahovina) i beskralješnjaka tla (jednakonožnih račića, trčaka i mrava), zajedno sa svojstvima tla bazofilnog creta u dolini rijeke Dretulje blizu Plaškog (Hrvatska). Zanimalo nas je postoji li specijalizacija biljnih i životinjskih zajednica u ovom ekstremnom staništu koje ima veliku vrijednost za očuvanje bioraznolikosti. Jedinstveni uvjeti creta podržavaju visoku biljnu raznolikost, uključujući izuzetno rijetke i ugrožene biljne vrste (npr. mesožderke Pinguicula vulgaris, Drosera rotundifolia i Utricularia minor) i reliktne biljne zajednice dominantno holarktičkih (npr. Carex flava, C. lepidocarpa, C. rostrata, Parnassia palustris) i borealnih elemenata (npr. Scorpidium revolvens i S. scorpioides). Analiza Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti biljnih vrsta pokazuje dobro osunčano, vodom zasićeno, umjereno bazofilno i hranjivim tvarima siromašno stanište. Suprotno biljkama, raznolikost beskraljšnjaka tla, posebice jednakonožnih račića i trčaka, bila je smanjena uslijed nepovoljnih okolišnih uvjeta. Samo su mravi pokazali veću sposobnost podnošenja ekstremnih okolišnih prilika, iako je i njihova brojnost bila mala. Zajednice beskralješnjaka tla su se uglavnom sastojale od higrofilnih do mezofilnih vrsta, obično povezanih s vlažnim područjima, livadama i nezasjenjenim acidofilnim cretovima. Naime, zabilježili smo vrstu slatkovodnog jednakonožnog račića Asellus aquaticus, čije je prisustvo u uzorcima vjerojatno bilo uzrokovano time što su ih povišene vode isprale u lovne posude. Na cretu smo također zabilježili i tirfofilnu vrstu mrava Myrmica scabrinodis. Dakle, sastav i struktura biljnih zajednica i zajednica beskralješnjaka tla ukazuju na to da su hidrološki uvjeti creta ostali dobro očuvani. Kako bi se očuvala velika biološka raznolikost creta, neophodno je održavati ove hidrološke uvjete.
Ključne riječi
cretovi, tirfofilne vrste, Isopoda, Carabidae, Formicidae