Mayflies of the Bednja River, Croatia
Autori: Marina Vilenica, Iva Vidaković Maoduš, Zlatko Mihaljević
Autori i afilijacije
U radu predstavljamo rezultate istraživanja vodencvjetova na hidromorfološki izmijenjenoj nizinskoj rijeci Bednji u Hrvatskoj. Zabilježene su 22 vrste, pri čemu su Baetis fuscatus (Linnaeus, 1761) i Serratella ignita (Poda, 1761) bile najraširenije vrste, a Paraleptophlebia submarginata (Stephens, 1836) i Cloeon dipterum (Linnaeus, 1761) najrjeđe vrste. Duž riječnog toka zabilježen je značajan porast u broju vrsta vodencvjetova. No, klaster analiza je pokazala da njihove zajednice nisu grupirane s obzirom na položaj istraživanih lokacija duž rijeke Bednje. Najniži broj vrsta i raznolikost zabilježeni su za izvorišno područje. Iznenađujuće, najviši broj vrsta zabilježen je na lokaciji s umjerenim hidromorfološkim promjenama, a najveća raznolikost na lokaciji s velikim hidromorfološkim promjenama. Razlog bi mogao biti to što je Bednja povezana s brojnim bočnim pritokama te su u rijeci prisutna različita mikrostaništa. Prikazani su novi podaci o rasprostranjenosti nekih rijetkih vrsta u hrvatskim slatkovodnim staništima, kao što je Heptagenia longicauda (Stephens, 1836). Ephemera lineata Eaton, 1870 je zabilježena po prvi puta za Panonsku nizinsku ekoregiju (ER 11) u Hrvatskoj. Caenis cf. pseudorivulorum Keffermüller, 1960 još nije bila zabilježena za hrvatska slatkovodna staništa, no kako se naša determinacija temeljila na juvenilnim primjercima, njen nalaz još treba biti potvrđen.
Sažetak
U radu predstavljamo rezultate istraživanja vodencvjetova na hidromorfološki izmijenjenoj nizinskoj rijeci Bednji u Hrvatskoj. Zabilježene su 22 vrste, pri čemu su Baetis fuscatus (Linnaeus, 1761) i Serratella ignita (Poda, 1761) bile najraširenije vrste, a Paraleptophlebia submarginata (Stephens, 1836) i Cloeon dipterum (Linnaeus, 1761) najrjeđe vrste. Duž riječnog toka zabilježen je značajan porast u broju vrsta vodencvjetova. No, klaster analiza je pokazala da njihove zajednice nisu grupirane s obzirom na položaj istraživanih lokacija duž rijeke Bednje. Najniži broj vrsta i raznolikost zabilježeni su za izvorišno područje. Iznenađujuće, najviši broj vrsta zabilježen je na lokaciji s umjerenim hidromorfološkim promjenama, a najveća raznolikost na lokaciji s velikim hidromorfološkim promjenama. Razlog bi mogao biti to što je Bednja povezana s brojnim bočnim pritokama te su u rijeci prisutna različita mikrostaništa. Prikazani su novi podaci o rasprostranjenosti nekih rijetkih vrsta u hrvatskim slatkovodnim staništima, kao što je Heptagenia longicauda (Stephens, 1836). Ephemera lineata Eaton, 1870 je zabilježena po prvi puta za Panonsku nizinsku ekoregiju (ER 11) u Hrvatskoj. Caenis cf. pseudorivulorum Keffermüller, 1960 još nije bila zabilježena za hrvatska slatkovodna staništa, no kako se naša determinacija temeljila na juvenilnim primjercima, njen nalaz još treba biti potvrđen.
Ključne riječi
Ephemeroptera, nizinska rijeka, utjecaj čovjeka, broj vrsta, rijetke vrste