Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 29 No.1

Izvori: DNA barkodiranje tulara (Insecta, Trichoptera) u Hrvatskoj s napomenama o taksonomiji i konzervacijskoj biologiji

Autori: Mladen Kučinić, Anđela Ćukušić, Sanja Žalac, Antun Delić, Darko Cerjanec, Martina Podnar, Renata Ćuk, Ivan Vučković, Ana Previšić, Marijana Vuković, Svjetlana Stanić Koštroman, Višnja Bukvić, Ana Šalinović, Mladen Plantak

Autori i afilijacije

  • Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • Anđela Ćukušić Ministry of Environment and Energy, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Croatia
  • Sanja Žalac ZSC ”Dr. Ivo Pevalek”, Plitvice Lakes National Park, Josipa Jovića 19, 53231 Plitvička jezera, Croatia
  • Antun Delić Nikole Šubića Zrinskog 3, 43290 Grubišno Polje, Croatia
  • Darko Cerjanec Barilović Primary school, Barilović 96, 47252 Barilović, Croatia
  • Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
  • Renata Ćuk Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, Croatia
  • Ivan Vučković Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia
  • Ana Previšić ; Department of Biology (*Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
  • Marijana Vuković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • Svjetlana Stanić Koštroman Department of Biology, Faculty of Science and Education, University of Mostar, Matice hrvatske, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina
  • Višnja Bukvić Sveučilište Hercegovina, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Mostar, Bosna i Hercegovina
  • Ana Šalinović Postelska ulica 10, 2000 Maribor, Slovenia
  • Mladen Plantak Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental Protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia

U radu se prikazuju rezultati DNA barkodiranja temeljenog na mitohondrijskom genu za podjedinicu 1 citokrom c oksidaze (mtCOI), za 110 primjeraka Trichoptera prikupljenih u 36 izvora u panonsko-peripanonskom, središnje-planinskom i mediteranskom području Hrvatske. DNA barkodirano je 70 vrsta iz 32 roda i 15 porodica. U studiji se ukazuje na neke zanimljive faunističke i taksonomske rezultate, npr. za vrste Rhyacophila cabrankensis, R. balcanica, Crunoecia kempnyi, Allogmaus auricollis te potrebu daljnjih faunističkih istraživanja izvora kao staništa sa specifičnom i vrlo zanimljivom faunom. U ta istraživanja zbog kvalitetnije prezentacije rezultata, posebno u područjima bioraznolikosti, taksonomiji, filogeniji i konzervacijskoj biologiji, potrebno je uključiti i metodu DNA barkodiranja mtCOI, kao segment ne samo lokalnog, nego i globalnog procesa u spoznavanju bioraznolikosti na jedan drugačiji način. Navedeni rezultati ovog rada ukazuju na globalnu potrebu veće zaštite izvora jer su specifični ne samo kao staništa, nego vrlo često i kao područja nalaza endemskih vrsta s vrlo malim područjem rasprostranjenja (npr. Rhyacophila cabrankensis).

Sažetak

U radu se prikazuju rezultati DNA barkodiranja temeljenog na mitohondrijskom genu za podjedinicu 1 citokrom c oksidaze (mtCOI), za 110 primjeraka Trichoptera prikupljenih u 36 izvora u panonsko-peripanonskom, središnje-planinskom i mediteranskom području Hrvatske. DNA barkodirano je 70 vrsta iz 32 roda i 15 porodica. U studiji se ukazuje na neke zanimljive faunističke i taksonomske rezultate, npr. za vrste Rhyacophila cabrankensis, R. balcanica, Crunoecia kempnyi, Allogmaus auricollis te potrebu daljnjih faunističkih istraživanja izvora kao staništa sa specifičnom i vrlo zanimljivom faunom. U ta istraživanja zbog kvalitetnije prezentacije rezultata, posebno u područjima bioraznolikosti, taksonomiji, filogeniji i konzervacijskoj biologiji, potrebno je uključiti i metodu DNA barkodiranja mtCOI, kao segment ne samo lokalnog, nego i globalnog procesa u spoznavanju bioraznolikosti na jedan drugačiji način. Navedeni rezultati ovog rada ukazuju na globalnu potrebu veće zaštite izvora jer su specifični ne samo kao staništa, nego vrlo često i kao područja nalaza endemskih vrsta s vrlo malim područjem rasprostranjenja (npr. Rhyacophila cabrankensis).

Ključne riječi

gornji dijelovi tekućica; tulari; biološka raznolikost; molekularne metode; Rhyacophila cabrankensis