Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 23 No.1

Hranidbene skupine oblića u sedrenim staništima (Plitvička jezera, Hrvatska)

Autori: Tvrtko Dražina, Maria Špoljar, Biserka Primc, Ivan Habdija

Autori i afilijacije

  • Tvrtko Dražina Department of Biology, Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • Maria Špoljar Department of Biology, Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
  • Biserka Primc Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Ivan Habdija Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Slobodnoživući, nenametnički oblići su važan segment u svim bentičkim staništima. Oni su prisutni u velikoj brojnosti te svojim prehrambenim navikama značajno utječu na bakterije, alge, detritus i meiofaunu u perifitonu i sedimentu. Glavni ciljevi ovog rada su bili utvrditi vertikalnu distribuciju oblića i njihove hranidbene skupine u mahovinom prekrivenim sedernim barijerama Nacionalnog Parka Plitvička jezera tijekom jedne godine. Ukupno smo utvrdili 23 svojte oblića s maksimalnom brojnošću od 198 ind. 10 cm–2 u proljetnom razdoblju. U mahovinama i u sedrenom sedimentu dominantna hranidbena skupina bili su oblići s bodežićem - „isisavači“. Velika brojnost oblića iz skupine Adenophorea i visoke vrijednosti MI indeksa (eng. Maturity index) potvrdile su čisti, nezagađeni vodeni medij i oligotrofno stanje ekosustava. Navedeni rezultati ukazuju da oblići, brojnošću i biomasom, imaju važnu ulogu u sedimentima krških voda.

Sažetak

Slobodnoživući, nenametnički oblići su važan segment u svim bentičkim staništima. Oni su prisutni u velikoj brojnosti te svojim prehrambenim navikama značajno utječu na bakterije, alge, detritus i meiofaunu u perifitonu i sedimentu. Glavni ciljevi ovog rada su bili utvrditi vertikalnu distribuciju oblića i njihove hranidbene skupine u mahovinom prekrivenim sedernim barijerama Nacionalnog Parka Plitvička jezera tijekom jedne godine. Ukupno smo utvrdili 23 svojte oblića s maksimalnom brojnošću od 198 ind. 10 cm–2 u proljetnom razdoblju. U mahovinama i u sedrenom sedimentu dominantna hranidbena skupina bili su oblići s bodežićem - „isisavači“. Velika brojnost oblića iz skupine Adenophorea i visoke vrijednosti MI indeksa (eng. Maturity index) potvrdile su čisti, nezagađeni vodeni medij i oligotrofno stanje ekosustava. Navedeni rezultati ukazuju da oblići, brojnošću i biomasom, imaju važnu ulogu u sedimentima krških voda.

Ključne riječi

slatkovodni oblići; trofička struktura; sedrotvorni sustav; mahovine