Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 32 No.2

Habitat use of urban nesting yellow-legged gulls in Croatia during the breeding season

Autori: Biljana Ječmenica, Jelena Kralj, Louie Thomas Taylor, Luka Jurinović

Autori i afilijacije

  • Biljana Ječmenica Croatian Veterinary Institute, Poultry Center, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia
  • Jelena Kralj Institute of Ornithology, Croatian Academy of Sciences and Arts, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb, Croatia
  • Louie Thomas Taylor BIOM Association, Čazmanska 2, Zagreb, Croatia
  • Luka Jurinović Croatian Veterinary Institute, Poultry Center, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia

Zbog sve veće urbanizacije, neke vrste ptica poput galebova počele su koristiti razne antropogene morske i kopnene izvore hrane. Kako bismo bolje razumjeli ekologiju urbanih galebova i korištenje staništa, provedeno je istraživanje galeba klaukavca (Larus michahellis) tijekom sezone gniježđenja u Zadru. Deset odraslih gnijezdećih galebova klaukavaca (pet ženki i pet mužjaka) uhvaćeno je tijekom kasnog razdoblja inkubacije na krovovima zgrada te su opremljeni GPS-GSM solarnim odašiljačima. Ukupno je analizirano 2377 segmenata kretanja galebova (19906 GPS točaka) od kojih je većina klasificirana kao prisutnost na koloniji (56.32 %) i hranjenje (37.10 %). Podaci praćenja pokazali su da se galebovi uglavnom koriste morem, urbanim područjima, poljoprivrednim zemljištima, odlagalištima otpada te travnjacima. Ženke su bile aktivnije dok su tragale za hranom s većim trajanjem i dužinom segmenata te su letjele dalje od kolonije, dok su se mužjaci više odmarali. I mužjaci i ženke iskorištavali su različita staništa za traženje hrane i odmor, no ženke su znatno više od mužjaka koristile poljoprivredno zemljište. Iako su galebovi generalisti, nakon izračuna indeksa sličnosti proporcija (engl. proportional similarity index) pojedine ptice pokazale su preferenciju za određena staništa.

Sažetak

Zbog sve veće urbanizacije, neke vrste ptica poput galebova počele su koristiti razne antropogene morske i kopnene izvore hrane. Kako bismo bolje razumjeli ekologiju urbanih galebova i korištenje staništa, provedeno je istraživanje galeba klaukavca (Larus michahellis) tijekom sezone gniježđenja u Zadru. Deset odraslih gnijezdećih galebova klaukavaca (pet ženki i pet mužjaka) uhvaćeno je tijekom kasnog razdoblja inkubacije na krovovima zgrada te su opremljeni GPS-GSM solarnim odašiljačima. Ukupno je analizirano 2377 segmenata kretanja galebova (19906 GPS točaka) od kojih je većina klasificirana kao prisutnost na koloniji (56.32 %) i hranjenje (37.10 %). Podaci praćenja pokazali su da se galebovi uglavnom koriste morem, urbanim područjima, poljoprivrednim zemljištima, odlagalištima otpada te travnjacima. Ženke su bile aktivnije dok su tragale za hranom s većim trajanjem i dužinom segmenata te su letjele dalje od kolonije, dok su se mužjaci više odmarali. I mužjaci i ženke iskorištavali su različita staništa za traženje hrane i odmor, no ženke su znatno više od mužjaka koristile poljoprivredno zemljište. Iako su galebovi generalisti, nakon izračuna indeksa sličnosti proporcija (engl. proportional similarity index) pojedine ptice pokazale su preferenciju za određena staništa.

Ključne riječi

galebovi, Laridae, GPS-GSM praćenje, primorska Hrvatska, razlike kod spolova, generalist, indeks sličnosti proporcija

PDF datoteka