Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 22 No.2

Gniježđenje kukavice (Cuculus canorus), nametnika u gnijezdima, u trščanim staništima SZ Vojvodine, Srbija

Autori: Thomas Oliver Mérő, Antun Žuljević, Katalin Varga, Szabolcs Lengyel

Autori i afilijacije

  • Thomas Oliver Mérő Nature Protection and Study Society – NATURA, Milana Rakića 20, SRB-25000 Sombor, Serbia
  • Antun Žuljević Nature Protection and Study Society – NATURA, Milana Rakića 20, 25000 Sombor, Serbia
  • Katalin Varga University of Debrecen, Department of Ecology, Egyetem tér 1, H-4032 Debrecen, Hungar
  • Szabolcs Lengyel University of Debrecen, Department of Ecology, Egyetem tér 1, H-4032 Debrecen, Hungar

Od 2009. do 2011. godine (tri gnijezdeće sezone) provedeno je istraživanje o uspješnosti gniježđenja obične kukavice (Cuculus canorus) na četiri različita trščana staništa (iskopine, močvare i ribnjaci, mali i veliki kanali) u sjeverozapadnoj Vojvodini (Srbija). Parazitiranje kukavice praćeno je u 596 gnijezda velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus). Stopa kukavičjeg parazitiranja za cijelo istraživano područje iznosila je 0.127, a izračunata je tako što je broj parazitiranih gnijezda (76) podijeljen s ukupnim brojem nađenih gnijezda velikog trstenjaka (596). Pojedinačno po istraživanim lokacijama broj parazitiranih gnijezda nije varirao zajedno s ukupnim brojem gnijezda velikog trstenjaka. Broj parazitiranih gnijezda je bio u negativnoj korelaciji s brojem uspješnih parazitiranih gnijezda, tj. što veći je broj parazitiranih gnijezda, više je propalih. Stopa parazitiranja varirala je značajno između staništa, ali ne između godina, dok je broj uspješno parazitiranih gnijezda značajno varirao između staništa i godina. Parazitirana gnijezda nađena na malim i velikim kanalima su rezultirala s najvišom reproduktivnom uspješnosti kukavice. Broj propalih gnijezda zbog predacije i loših vremenskih prilika u ovom je radu, u usporedbi s rezultatima drugih izvora, relativno visok.

Sažetak

Od 2009. do 2011. godine (tri gnijezdeće sezone) provedeno je istraživanje o uspješnosti gniježđenja obične kukavice (Cuculus canorus) na četiri različita trščana staništa (iskopine, močvare i ribnjaci, mali i veliki kanali) u sjeverozapadnoj Vojvodini (Srbija). Parazitiranje kukavice praćeno je u 596 gnijezda velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus). Stopa kukavičjeg parazitiranja za cijelo istraživano područje iznosila je 0.127, a izračunata je tako što je broj parazitiranih gnijezda (76) podijeljen s ukupnim brojem nađenih gnijezda velikog trstenjaka (596). Pojedinačno po istraživanim lokacijama broj parazitiranih gnijezda nije varirao zajedno s ukupnim brojem gnijezda velikog trstenjaka. Broj parazitiranih gnijezda je bio u negativnoj korelaciji s brojem uspješnih parazitiranih gnijezda, tj. što veći je broj parazitiranih gnijezda, više je propalih. Stopa parazitiranja varirala je značajno između staništa, ali ne između godina, dok je broj uspješno parazitiranih gnijezda značajno varirao između staništa i godina. Parazitirana gnijezda nađena na malim i velikim kanalima su rezultirala s najvišom reproduktivnom uspješnosti kukavice. Broj propalih gnijezda zbog predacije i loših vremenskih prilika u ovom je radu, u usporedbi s rezultatima drugih izvora, relativno visok.

Ključne riječi

parazitiranje gnijezda; uspješnost gniježđenja; stopa preživljavanja; Kaplan-Meyerova krivulja preživljavanja; veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus