• Hrvatski
    • English
Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 31 No.1

Flora Hrastovičke gore (područje grada Petrinje)

Autori: Marija Bučar, Sven D. Jelaska

Autori i afilijacije

  • Marija Bučar Divison of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
  • Sven D. Jelaska Division of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, HR-10000 Zagreb, Croatia

Hrastovička gora najsjeverniji je dio brežuljkastog područja Zrinske gore u Banovini (Sisačko-moslavačka županija). Dosad nije napravljen sustavni popis flore Hrastovičke gore. Tijekom 2020. godine provedena su terenska istraživanja kojima je zabilježeno ukupno 433 biljnih svojti unutar 90 porodica. Porodice najbrojnije svojtama su Fabaceae (36), Asteraceae (35), Lamiaceae (31) i Poaceae (31). Provedena je analiza flornih elemenata, životnih oblika i podrijetla. Najbrojniji florni element je euroazijski (40,1%) kojeg slijede europski (14.8%) i mediteranski (11.6%). Čak četiri petine svojti je autohtonog podrijetla. Najzastupljeniji prema životnim oblicima su hemikriptofiti (44.2%) i geofiti (20.4%). Zabilježen je velik broj invazivnih vrsta (19) kao i velik broj ugroženih (17) i strogo zaštićenih vrsta (14). Jedini zabilježen endem je Helleborus atrorubens Waldst. et Kit. Šume i termofilni travnjaci pokazali su se kao bitna staništa za ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste, stoga je neophodno zadržati upravljanje koje će osigurati njihovo povoljno stanje, uz održavanje stabilnih okolišnih uvjeta.

Sažetak

Hrastovička gora najsjeverniji je dio brežuljkastog područja Zrinske gore u Banovini (Sisačko-moslavačka županija). Dosad nije napravljen sustavni popis flore Hrastovičke gore. Tijekom 2020. godine provedena su terenska istraživanja kojima je zabilježeno ukupno 433 biljnih svojti unutar 90 porodica. Porodice najbrojnije svojtama su Fabaceae (36), Asteraceae (35), Lamiaceae (31) i Poaceae (31). Provedena je analiza flornih elemenata, životnih oblika i podrijetla. Najbrojniji florni element je euroazijski (40,1%) kojeg slijede europski (14.8%) i mediteranski (11.6%). Čak četiri petine svojti je autohtonog podrijetla. Najzastupljeniji prema životnim oblicima su hemikriptofiti (44.2%) i geofiti (20.4%). Zabilježen je velik broj invazivnih vrsta (19) kao i velik broj ugroženih (17) i strogo zaštićenih vrsta (14). Jedini zabilježen endem je Helleborus atrorubens Waldst. et Kit. Šume i termofilni travnjaci pokazali su se kao bitna staništa za ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste, stoga je neophodno zadržati upravljanje koje će osigurati njihovo povoljno stanje, uz održavanje stabilnih okolišnih uvjeta.

Ključne riječi

floristička analiza, bioraznolikost, središnja Hrvatska

PDF datoteka