Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 28 No.2

Dvije vrste vodenih grinja (Acari: Hydrachnidia) iz krških izvora, novih u fauni Hrvatske, s osvrtom na rasprostranjenost i okolišne sklonosti

Autori: Ivana Pozojević, Vladimir Pešić, Sanja Gottstein

Autori i afilijacije

  • Ivana Pozojević Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
  • Vladimir Pešić Department of Biology, Faculty of Science and Mathematics, University of Montenegro, Montenegro
  • Sanja Gottstein Division of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Čak petina svih opisanih vrsta vodengrinja pokazuje izrazitu povezanost s izvorskim ekosustavima. Glavni cilj ovog rada bio je doprinijeti poznavanju zajednica, bogatstva vrsta i gustoće populacija vodengrinja u krškim izvorima, s posebnim naglaskom na usporedbu limnokrenih i reokrenih ekosustava. U limnokrenom izvoru Modro Oko u južnoj Dalmaciji zabilježena je samo jedna vrsta vodengrinja koja je u istraživanom razdoblju zabilježena s relativno malom gustoćom populacija, dok je u reokrenom izvoru rijeke Jadro u srednjoj Dalmaciji nađeno veće bogatstvo vrsta (10 zabilježenih svojti) kao i veća gustoća populacija. Literaturnim pregledom u fauni Hrvatske je do sada ustanovljeno 86 vrsta vodengrinja. U ovom radu prikazani su prvi nalazi dviju vrsta vodengrinja porodice Hygrobatidae iz krških izvora priobalne Hrvatske: Hygrobates setosus Besseling, 1942 i Atractides distans (K. Viets, 1914). S dva dodatna nalaza, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 88 vrsta vodengrinja.

Sažetak

Čak petina svih opisanih vrsta vodengrinja pokazuje izrazitu povezanost s izvorskim ekosustavima. Glavni cilj ovog rada bio je doprinijeti poznavanju zajednica, bogatstva vrsta i gustoće populacija vodengrinja u krškim izvorima, s posebnim naglaskom na usporedbu limnokrenih i reokrenih ekosustava. U limnokrenom izvoru Modro Oko u južnoj Dalmaciji zabilježena je samo jedna vrsta vodengrinja koja je u istraživanom razdoblju zabilježena s relativno malom gustoćom populacija, dok je u reokrenom izvoru rijeke Jadro u srednjoj Dalmaciji nađeno veće bogatstvo vrsta (10 zabilježenih svojti) kao i veća gustoća populacija. Literaturnim pregledom u fauni Hrvatske je do sada ustanovljeno 86 vrsta vodengrinja. U ovom radu prikazani su prvi nalazi dviju vrsta vodengrinja porodice Hygrobatidae iz krških izvora priobalne Hrvatske: Hygrobates setosus Besseling, 1942 i Atractides distans (K. Viets, 1914). S dva dodatna nalaza, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 88 vrsta vodengrinja.

Ključne riječi

Hygrobatidae; krški izvori; reokreni; limnokreni; novi nalazi; Dalmacija