Carabid beetle fauna (Coleoptera, Carabidae) of periodically flooded habitats in the Lonjsko polje Nature Park (Croatia)
Autori: Andreja Brigić, Antun Alegro, Snježana Vujčić-Karlo
Autori i afilijacije
Poplave su jedan od najvažnijih prirodnih poremećaja koji utječu na kopnene ekosustave u europskim nizinama. Regulacija rijeka značajno je promijenila obale rijeka i njihovu fluvijalnu dinamiku širom svijeta. Lonjsko polje, retencijsko područje uz rijeku Savu, ima ključnu ulogu u kontroli poplava. Međutim, osim funkcije kontroliranja poplava, ima značajnu ekološku vrijednost na regionalnoj i globalnoj razini. U ovom istraživanju željeli smo odrediti faunu trčaka poplavljenih staništa Parka prirode Lonjsko polje, šumskog fragmenta i pašnjaka, metodom lovnih posuda. Ukupno je sakupljeno 3369 jedinki trčaka svrstanih u 64 vrste. Brojnost trčaka bila je šest puta veća u šumskom fragmentu negoli na pašnjaku. Zajednice trčaka obaju staništa sastojale su se od makropternih vrsta koje imaju veliku sposobnost rasprostranjenja i lako se mogu kretati u druga područja, prilagođavajući se plavljenju. Osim toga, vrste otvorenih staništa i higrofilne vrste dominiraju brojnošću u oba tipa staništa. Mozaičnost staništa, zajedno s tradicijskim korištenjem zemljišta, poput ispaše svinja i stoke, podržala je faunu trčaka od konzervacijskog značaja, npr. Carabus clatratus auraniensis i Blethisa multipunctata.
Sažetak
Poplave su jedan od najvažnijih prirodnih poremećaja koji utječu na kopnene ekosustave u europskim nizinama. Regulacija rijeka značajno je promijenila obale rijeka i njihovu fluvijalnu dinamiku širom svijeta. Lonjsko polje, retencijsko područje uz rijeku Savu, ima ključnu ulogu u kontroli poplava. Međutim, osim funkcije kontroliranja poplava, ima značajnu ekološku vrijednost na regionalnoj i globalnoj razini. U ovom istraživanju željeli smo odrediti faunu trčaka poplavljenih staništa Parka prirode Lonjsko polje, šumskog fragmenta i pašnjaka, metodom lovnih posuda. Ukupno je sakupljeno 3369 jedinki trčaka svrstanih u 64 vrste. Brojnost trčaka bila je šest puta veća u šumskom fragmentu negoli na pašnjaku. Zajednice trčaka obaju staništa sastojale su se od makropternih vrsta koje imaju veliku sposobnost rasprostranjenja i lako se mogu kretati u druga područja, prilagođavajući se plavljenju. Osim toga, vrste otvorenih staništa i higrofilne vrste dominiraju brojnošću u oba tipa staništa. Mozaičnost staništa, zajedno s tradicijskim korištenjem zemljišta, poput ispaše svinja i stoke, podržala je faunu trčaka od konzervacijskog značaja, npr. Carabus clatratus auraniensis i Blethisa multipunctata.
Ključne riječi
ispaša, Carabus clatratus auraniensis, sezonska dinamika, vremenska dinamika, funkcionalne značajke, močvare