Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 32 No.1

Butterfly fauna (Lepidoptera: Papilionoidea) of Svilaja Mountain, Dalmatia

Autori: Rudi Verovnik, Gordana Glavan, Ivona Burić, Toni Koren

Autori i afilijacije

  • Rudi Verovnik University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia
  • Gordana Glavan University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia
  • Ivona Burić Association Hyla, I. Lipovac 7, 10000 Zagreb, Croatia
  • Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Svilaja je 30 km dugačak planinski lanac koji se nalazi u vanjskim Dinaridima u zaleđu sjeverne Dalmacije, između rijeka Cetine i Čikole. To područje nikada nije bilo predmetom nikakvih sustavnih istraživanja leptira, a njegova je fauna ostala potpuno nepoznata. Tijekom istraživanja provedenih od 2019. do 2022., na 37 lokaliteta zabilježili smo 112 vrsta leptira. Bogatstvo leptira na Svilaji veće je nego na planinama Mosoru i Kozjaku uz obalu, slično kao na Biokovu, a manje nego na obližnjem, mnogo većem masivu Dinare. Biogeografski sastav uspoređivanih planina je, međutim, sličan, s dominantnim euro-sibirskim i euro-orijentalnim faunističkim elementima, ali i očitim smanjenjem broja planinskih vrsta na svim tim planinama u usporedbi s masivom Dinare. Dodatno, raspravljeni su novi nalazi nekih vrsta s malo dostupnih podataka za Hrvatsku ili Dalmaciju, kao što su Carcharodus orientalis, Pyrgus carthami, Tarucus balkanicus, Aricia artaxerxes, Polyommatus ripartii, Melitaea ornata, Melitaea athalia, Coenonympha rhodopensis i Hyponephele lupina. Iako je veći dio planine Svilaje uključen u mrežu Natura 2000, mnoga područja visoke konzervacijske vrijednosti nalaze se izvan tog područja. Općenito najveću prijetnju raznolikosti leptira istraživane planine predstavlja napuštanje i zarastanje travnjaka.

Sažetak

Svilaja je 30 km dugačak planinski lanac koji se nalazi u vanjskim Dinaridima u zaleđu sjeverne Dalmacije, između rijeka Cetine i Čikole. To područje nikada nije bilo predmetom nikakvih sustavnih istraživanja leptira, a njegova je fauna ostala potpuno nepoznata. Tijekom istraživanja provedenih od 2019. do 2022., na 37 lokaliteta zabilježili smo 112 vrsta leptira. Bogatstvo leptira na Svilaji veće je nego na planinama Mosoru i Kozjaku uz obalu, slično kao na Biokovu, a manje nego na obližnjem, mnogo većem masivu Dinare. Biogeografski sastav uspoređivanih planina je, međutim, sličan, s dominantnim euro-sibirskim i euro-orijentalnim faunističkim elementima, ali i očitim smanjenjem broja planinskih vrsta na svim tim planinama u usporedbi s masivom Dinare. Dodatno, raspravljeni su novi nalazi nekih vrsta s malo dostupnih podataka za Hrvatsku ili Dalmaciju, kao što su Carcharodus orientalis, Pyrgus carthami, Tarucus balkanicus, Aricia artaxerxes, Polyommatus ripartii, Melitaea ornata, Melitaea athalia, Coenonympha rhodopensis i Hyponephele lupina. Iako je veći dio planine Svilaje uključen u mrežu Natura 2000, mnoga područja visoke konzervacijske vrijednosti nalaze se izvan tog područja. Općenito najveću prijetnju raznolikosti leptira istraživane planine predstavlja napuštanje i zarastanje travnjaka.

Ključne riječi

Hrvatska, rasprostranjenost, faunistika, biogeografija, zaštita

PDF datoteka