• Hrvatski
    • English
Natura Croatica Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 24 No.2

Biljne svojte i zajednice na tri otočića u južnoj Hrvatskoj, SI Sredozemlje

Autori: Nenad Jasprica, Katija Dolina, Milenko Milović

Autori i afilijacije

  • Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
  • Katija Dolina Institute for Marine and Coastal Research, University of Dubrovnik, P.O. Box 83, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
  • Milenko Milović Antun Vrančić Grammar School, Put Gimnazije St. 64, HR-22000 Šibenik, Croatia

Flora i vegetacija tri mala otočića površine od 1,04 do 3,31 hektara, smještenih između kopna i poluotoka Pelješca u južnoj Hrvatskoj, istraživani su 2014. i 2105. Analizirani su spektri životnih oblika i koroloških elemenata, diskutiran je odnos broja svojta i površine otočića, prisutnost biljaka svojstvenih samo za otočiće te opasnost od unosa i širenja alohtonih biljaka. Na sva tri otočića ukupno je utvrđeno 126 svojta (vrsta i nižih taksonomskih kategorija) vaskularnih biljaka. Floristički je najbogatiji Gospin Škoj (72 svojte), zatim Srednjak (68) i Goljak (48). Utvrđeno je ukupno pet biljnih asocijacija, jedna subasocijacija i dvije sastojine unutar pet vegetacijskih razreda. Morske pridnene kormofitske asocijacije u eulitoralu i infralitoralu su Posidonietum oceanicae, Cymodocetum nodosae i Nanozosteretum noltii. Halofitska vegetacija niskih obalnih stijena pripada novopredloženoj subasocijaciji Limonietum anfracti helichrysetosum italici. Vegetaciju makije čine asocijacije Myrto communis-Pistacietum lentisci i Oleo sylvestris-Pistacietum lentisci, makija s vrstom Erica arborea te sastojine Olea sylvestris-Narcissus tazetta. Zbog značajnog antropogenog utjecaja, poglavito uslijed unesenog patuljastog kunića, utvrđena je značajna degradacija vegetacije makije.

Sažetak

Flora i vegetacija tri mala otočića površine od 1,04 do 3,31 hektara, smještenih između kopna i poluotoka Pelješca u južnoj Hrvatskoj, istraživani su 2014. i 2105. Analizirani su spektri životnih oblika i koroloških elemenata, diskutiran je odnos broja svojta i površine otočića, prisutnost biljaka svojstvenih samo za otočiće te opasnost od unosa i širenja alohtonih biljaka. Na sva tri otočića ukupno je utvrđeno 126 svojta (vrsta i nižih taksonomskih kategorija) vaskularnih biljaka. Floristički je najbogatiji Gospin Škoj (72 svojte), zatim Srednjak (68) i Goljak (48). Utvrđeno je ukupno pet biljnih asocijacija, jedna subasocijacija i dvije sastojine unutar pet vegetacijskih razreda. Morske pridnene kormofitske asocijacije u eulitoralu i infralitoralu su Posidonietum oceanicae, Cymodocetum nodosae i Nanozosteretum noltii. Halofitska vegetacija niskih obalnih stijena pripada novopredloženoj subasocijaciji Limonietum anfracti helichrysetosum italici. Vegetaciju makije čine asocijacije Myrto communis-Pistacietum lentisci i Oleo sylvestris-Pistacietum lentisci, makija s vrstom Erica arborea te sastojine Olea sylvestris-Narcissus tazetta. Zbog značajnog antropogenog utjecaja, poglavito uslijed unesenog patuljastog kunića, utvrđena je značajna degradacija vegetacije makije.

Ključne riječi

otočići; vaskularne biljke; raznolikost; fitocenologija; nova subasocijacija; istočni Jadran

PDF datoteka