Košarica
Objavljeni brojevi Broj izdanja: Natura Croatica, Vol. 33 No.1

Benthic macroinvertebrate communities change along a karstic barrage-lake system

Autori: Sanja Sviben, Renata Matoničkin Kepčija, Marina Vilenica, Ivančica Krulik, Vlatka Mičetić Stanković, Petar Kružić, Mladen Kučinić

Autori i afilijacije

  • Sanja Sviben University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Renata Matoničkin Kepčija University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Marina Vilenica University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Trg Matice hrvatske 12, 44250 Petrinja, Croatia
  • Ivančica Krulik University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Vlatka Mičetić Stanković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
  • Petar Kružić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Croatia
  • Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Kaskadni jezerski sustavi rijedak su prirodni fenomen obilježen specifičnim ekološkim značajkama na koje uvelike utječe stvaranje sedre. Glavni cilj ovog rada bio je istražiti zajednice bentičkih makrobeskralješnjaka i njihove razlike duž kaskadnog jezerskog kompleksa u hidrološkom sustavu Dinarskog krša. Svako jezero unutar istraživanog dijela kompleksa Plitvičkih jezera ima specifičnu zajednicu bentičkih makrobeskralješnjaka, što je posljedica učinka kaskadnog sustava jezera na makrozoobentos. Uzduž longitudinalnog profila jezerskog kompleksa zabilježeno je smanjenje bogatstva svojti, brojnosti jedinki i Shannonovog indeksa raznolikosti, što je vjerojatno posljedica smanjenja količine organske tvari i povećanja taloženja sedre. U ovakvim kaskadnim jezerskim sustavima jezera zadržavaju i akumuliraju organsku tvar i faunu zbog čega je svako jezero naseljeno specifičnim zajednicama makrobeskralješnjaka, bez obzira na to što voda teče iz jednog jezera u drugo, povezuje ih i osigurava vrlo slične abiotičke uvjete u svakom jezeru duž istraživanog jezerskog sustava.

Sažetak

Kaskadni jezerski sustavi rijedak su prirodni fenomen obilježen specifičnim ekološkim značajkama na koje uvelike utječe stvaranje sedre. Glavni cilj ovog rada bio je istražiti zajednice bentičkih makrobeskralješnjaka i njihove razlike duž kaskadnog jezerskog kompleksa u hidrološkom sustavu Dinarskog krša. Svako jezero unutar istraživanog dijela kompleksa Plitvičkih jezera ima specifičnu zajednicu bentičkih makrobeskralješnjaka, što je posljedica učinka kaskadnog sustava jezera na makrozoobentos. Uzduž longitudinalnog profila jezerskog kompleksa zabilježeno je smanjenje bogatstva svojti, brojnosti jedinki i Shannonovog indeksa raznolikosti, što je vjerojatno posljedica smanjenja količine organske tvari i povećanja taloženja sedre. U ovakvim kaskadnim jezerskim sustavima jezera zadržavaju i akumuliraju organsku tvar i faunu zbog čega je svako jezero naseljeno specifičnim zajednicama makrobeskralješnjaka, bez obzira na to što voda teče iz jednog jezera u drugo, povezuje ih i osigurava vrlo slične abiotičke uvjete u svakom jezeru duž istraživanog jezerskog sustava.

Ključne riječi

dinarski krš, taloženje sedre, kaskadna jezera, retencijski učinak, makrozoobentos

PDF datoteka