Zoološki odjel
Zoološki odjel pokriva širok spektar aktivnosti u kulturi, obrazovanju i znanosti. Glavne djelatnosti su čuvanje i upravljanje zoološkim zbirkama prvenstveno nacionalnog porijekla. Znanstvena evaluacija i taksonomija su od primarnog interesa u upravljanju zbirkama. Zoološki odjel muzeja ima stručnjake koji pokrivaju širok spektar životinjskih skupina – leptiri, kornjaši, sisavci, vodozemci i gmazovi, ribe, mekušci, podzemne životinje i znanstvenih disciplina kao što su taksonomija, sistematika, ekologija, očuvanje biološke raznolikosti, GIS, genetika i dr.
Odjel je preko Muzeja također uključen u brojna istraživanja i očuvanja kopnenih i morskih ekosustava, s ulogom nacionalnog centra za biološku raznolikost. Stručnjaci muzeja članovi su različitih nacionalnih i međunarodnih stručnih tijela i skupina (kao što je IUCN, UNEP, ACCOBAMS, EUROBATS, Butterfly Conservation Europe itd.) i pružaju stručne usluge u tim područjima biologije, ekologije i očuvanju biološke raznolikosti. Jedna od misija muzeja je i obrazovanje i podizanje svijesti javnosti u području zaštite prirode kroz aktivnosti kao što su organiziranje izložbi, objavljivanje različitih publikacija (knjiga, postera, letaka, kataloga).
Tijekom posljednjih godina odjel u okviru muzeja je nositelj brojnih nacionalnih istraživačkih projekata, kao npr. projekti Državnog zavoda za zaštitu prirode kao što je prijedlog područja za europsku mrežu NATURA 2000, projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske ili je sudjelovao u nekoliko međunarodnih projekata, kao što su npr. projekt Svjetske banke “KEC – Karst Ecosystem Conservation”, PIN/MATRA projekt “Dinaric Alps rare habitats and species conservation project” ili projekt UNDP-a COAST »Conservation and sustainable use of biodiversity in the Dalmatian coast«.
Zoološki odjel Hrvatskog prirodoslovnoga muzeja skrbi o preko 60 zbirki s oko 2 milijuna muzejskih predmeta. Muzejski predmeti su raznovrsni od cijelih životinjskih dijelova suho ili mokro-prepariranih, izložbenih eksponata, znanstvenih zbirki, dijelova tijela ili zbirki tkiva za dna analize.
Zbirke
Danas
Zoološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja vuče svoje korjene još od osnutka Narodnog muzeja kada su godine 1846. postojale, između ostalih, zbirke ljušturah i konhilijah, zbirka kukcah ili insektah, te zoologička zbirka. Za njih se, uz druge prirodnine, u muzeju brinuo prvi čuvar muzejskih zbirki Dragutin Rakovec, a kasnije su tu dužnost do 1866. godine imali Mijat Sabljar, Aleksa Praunsperger, Ljudevit Vukotinović i Josip Schlosser.
Foto: Spiridon Brusina
Osnutkom Zemaljskog narodnog muzeja pod upravom tada također osnovane Jugoslavenske Akademije, za te zbirke skrbi Naravoslovni odjel čiji je pristav postao Spiridon Brusina, kasnije ravnatelj Zoološkog muzeja (1868.-1901). Muzejske zbirke koje je preuzeo godine 1866. su se sastojale od 40 sisavaca, 260 ptica, 1900 vrsta kornjaša i 400 leptira, te Sabljarove zbirke kopnenih i slatkovodnih mekušaca Hrvatske i Slavonije. Iz službenog izvještaja Brusine iz 1899. godine znamo da su tada postojale zbirke krednjaka (Foraminifera), spužvi (Porifera), mješinaca (Coelenterata), koralja (Anthozoa), crva (Helmintha), bodljikaša (Echinodermata), raka (Crustacea), stonoga (Myriapoda), kukaca (Insecta), pauka (Arachoidea), mekušaca (Mollusca), riba (Pisces), vodozemaca (Amphibia), gmazova (Reptilia), ptica (Aves) i sisavaca (Mammalia), čiji broj je ukupni dosegao oko 90.000 muzejskih predmeta.
Foto: August Langhoffer
Za zbirke se brinuo i ravnatelj koji je ujedno bio i kustos te vrsni zoopreparatori kao Slavoljub Vormastini, Peter Baraga, Pavao Allinger i Alojz Magerle. Ravnatelji samostalnog Zoološkog muzeja nakon Brusine bili su još August Langhoffer (1901. – 1927.), Krunoslav Babić (1927. – 1943., 1945.), Tonko Šoljan (1943. – 1944.) i Nikola Fink (1945. – 1950.), koji su istovremeno bili i sveučilišni profesori zoologije i predstojnici Zoologijskog zavoda Sveučilišta.
Godine 1950. Hrvatski narodni zoološki muzej postaje samostalna ustanova grada Zagreba.
Ravnatelji su bili Milan Kaman (1950. – 1958.), Stjepan Čanađija (1958. – ?), Marija Stošić (? – 1985.) i Nikola Tvrtković (1985. – 1986.) koji je ubrzo postao i prvim ravnateljem novoosnovanog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a dužnost je obnašao do 2004. godine.
Godine 1951./52. u Muzeju je djelovala i zoopreparatorska škola u kojoj se školovalo oko 25 zoopreparatora iz svih republika i pokrajina Jugoslavije. Od poznatijih kustosa, u muzeju su djelovali Lidija Mladinov (entomologija) i Konstantin Igalffy (kralježnjaci), te vrsni zoopreparator Josip Žiljak.
Povijest
Zoološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja vuče svoje korjene još od osnutka Narodnog muzeja kada su godine 1846. postojale, između ostalih, zbirke ljušturah i konhilijah, zbirka kukcah ili insektah, te zoologička zbirka. Za njih se, uz druge prirodnine, u muzeju brinuo prvi čuvar muzejskih zbirki Dragutin Rakovec, a kasnije su tu dužnost do 1866. godine imali Mijat Sabljar, Aleksa Praunsperger, Ljudevit Vukotinović i Josip Schlosser.
Foto: Spiridon Brusina
Osnutkom Zemaljskog narodnog muzeja pod upravom tada također osnovane Jugoslavenske Akademije, za te zbirke skrbi Naravoslovni odjel čiji je pristav postao Spiridon Brusina, kasnije ravnatelj Zoološkog muzeja (1868.-1901). Muzejske zbirke koje je preuzeo godine 1866. su se sastojale od 40 sisavaca, 260 ptica, 1900 vrsta kornjaša i 400 leptira, te Sabljarove zbirke kopnenih i slatkovodnih mekušaca Hrvatske i Slavonije. Iz službenog izvještaja Brusine iz 1899. godine znamo da su tada postojale zbirke krednjaka (Foraminifera), spužvi (Porifera), mješinaca (Coelenterata), koralja (Anthozoa), crva (Helmintha), bodljikaša (Echinodermata), raka (Crustacea), stonoga (Myriapoda), kukaca (Insecta), pauka (Arachoidea), mekušaca (Mollusca), riba (Pisces), vodozemaca (Amphibia), gmazova (Reptilia), ptica (Aves) i sisavaca (Mammalia), čiji broj je ukupni dosegao oko 90.000 muzejskih predmeta.
Foto: August Langhoffer
Za zbirke se brinuo i ravnatelj koji je ujedno bio i kustos te vrsni zoopreparatori kao Slavoljub Vormastini, Peter Baraga, Pavao Allinger i Alojz Magerle. Ravnatelji samostalnog Zoološkog muzeja nakon Brusine bili su još August Langhoffer (1901. – 1927.), Krunoslav Babić (1927. – 1943., 1945.), Tonko Šoljan (1943. – 1944.) i Nikola Fink (1945. – 1950.), koji su istovremeno bili i sveučilišni profesori zoologije i predstojnici Zoologijskog zavoda Sveučilišta.
Godine 1950. Hrvatski narodni zoološki muzej postaje samostalna ustanova grada Zagreba.
Ravnatelji su bili Milan Kaman (1950. – 1958.), Stjepan Čanađija (1958. – ?), Marija Stošić (? – 1985.) i Nikola Tvrtković (1985. – 1986.) koji je ubrzo postao i prvim ravnateljem novoosnovanog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a dužnost je obnašao do 2004. godine.
Godine 1951./52. u Muzeju je djelovala i zoopreparatorska škola u kojoj se školovalo oko 25 zoopreparatora iz svih republika i pokrajina Jugoslavije. Od poznatijih kustosa, u muzeju su djelovali Lidija Mladinov (entomologija) i Konstantin Igalffy (kralježnjaci), te vrsni zoopreparator Josip Žiljak.