Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave

Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave

Izložba „Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave“
Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, Zagreb

Autorice: Suzana Buzjak i Zorana Sedlar
Otvorenje: 1. listopada 2019. u 19 sati

Trava je pojam koji svi poznajemo, ali ga često koristimo i za biljke koje zapravo nisu trave. Pritom često zaboravljamo koliko je naš svakodnevni život povezan s ovom skupinom biljaka. Trave su temelj prehrane čovječanstva kroz kulture poput pšenice, riže, ječma i zobi, koriste se u proizvodnji pića poput piva, važan su građevinski materijal poput bambusa, izvor su biogoriva te imaju značajan utjecaj na naše zdravlje, primjerice kroz alergije.

Izložba „Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave“ predstavlja jedinstveni herbarij uglednog botaničara Árpáda Degena, poznatog po otkriću velebitske degenije, jednog od najpoznatijih hrvatskih endema. Herbarij se sastoji od devet uvezanih svezaka, od kojih se četiri čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Posebnost zbirke Gramina Hungarica jest njezina uska specijalizacija – sadrži isključivo vrste iz porodice trava (Poaceae). Zbirka je nastala kao temelj za istraživanje i unapređenje kvalitete livada i pašnjaka, a u njezinu stvaranju sudjelovalo je gotovo četrdeset suradnika koji su prikupili više od 350 vrsta trava s područja tadašnje Austro-Ugarske Monarhije.

Kustosice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Suzana Buzjak i Zorana Sedlar ovom izložbom predstavljaju život i rad Árpáda Degena, kojemu su u čast izradile trodimenzionalni preparat velebitske degenije. Posjetitelji će moći upoznati raznolikost, rasprostranjenost i važnost trava te njihovu ulogu u prirodi i svakodnevnom životu.

Središnji dio izložbe čine četiri sveska herbarija Gramina Hungarica, uključujući dva restaurirana primjerka.

Ova edukativna izložba namijenjena je ne samo botaničarima i znanstvenicima, već i učenicima, studentima te svim ljubiteljima prirode koji žele saznati više o travama koje nas okružuju. Posjetitelji će također moći otkriti zanimljive biljne nazive poput „dlakavopeteljkaste kose sirote djevojke“ ili „zakrivljene bodež-trave“.