Dora Kovačević – Vrt – izložba crteža
četvrtak, 12. srpnja 2018. u 21:00
Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, Gornji grad / atrij muzeja
***
Priroda, začudnost ljepote cvijeta, lista, biljke, ptice, kukca, školjke, te floralni motivi hrvatske etnografske baštine, polazišta su koja autoricu vode iz crteža u crtež. Crteži, izvezeni potezima pera na bijelom papiru, ponekad perforirani, nekad s prostornim aplikacijama umanjenih motiva lista ili cvijeta, tkaju priču koja Doru vraća u djetinji svijet prvih susreta s ručnim radom. Od tada počinje duga plovidba, crteži su sigurne luke.
Deveta je to u nizu izložaba posvećenih akademskoj slikarici i grafičarki Izabeli Šimunović (1970. – 2010.) – Šimunović,Filakovac, Krašković, Dolić, Milenković, Kuliš, Ujević, Jurić – kojima Scena Amadeo i Hrvatski prirodoslovni muzej predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom.
ULAZ SLOBODAN
…
Priroda, začudnost ljepote cvijeta, lista, biljke, ptice, kukca, školjke, te floralni motivi hrvatske etnografske baštine, polazišta su koja me vode iz crteža u crtež.
Crteži, izvezeni potezima pera na bijelom papiru, ponekad perforirani, nekad s prostornim aplikacijama umanjenih motiva lista ili cvijeta, tkaju priču koja me vraća u djetinji svijet prvih susreta s ručnim radom. Od tada počinje duga plovidba, crteži su sigurne luke.
Dora Kovačević
***
Što radi munja na nebu? Piše, lomi crtu, kreće se brzinom nestajanja. Tamo gdje se prekine nastavlja se u nevidljivom. Prije nekoliko desetljeća Dora Kovačević zaustavila je jednu munju na zemlji – bio je to oštar i precizan znak tvornice
istog imena. Bez obzira na volumene (na skulpture) koje je slikarica/kiparica otada oblikovala, kao da nikada nije prestala hvatati i pratiti crtu. Taj bljesak između plohe i prostora mogao se uloviti samo u labirintima poslije vidljivog. Tamo je dramatičan, ekspresivan ispis munje razrijedio svoje oštrine, umnožio svoje putanje, odmaknuo svoje ciljeve: postao je neka vrsta veziva, na površini koju perforacije često označuju kao „srednji sloj“: s onim ispod, onim povrh i onim gdje se zbiva radnja.
Sjećanje na munju javilo se zato što labirint Dore Kovačević naizgled nudi samu nježnost. To su beskonačna veziva kaštelanke na vrhu kule, puteljci vrtlarice u čudesnom vrtu, cvjetnjaci s tapiserije, glazbom vođena pređa s istočnjačkih tkanja, čipke od niti i zraka, iluminacije tamnih stoljeća… Skrovito su i zapravo dnevnički upisana neka mnemotehnički važna bića, bubice, ptice, sitne biljke… Crteži od krljušti i latica, od kukaca i mrava koji kretanjem vezu, kao da su ishod visoke tehnologije. I jesu. Kao i djela iz prethodno nabrojenih usporedbi, oni su rezultat savršeno precizne ruke i krajnje strpljivoga duha. Oni su dokaz o postojanju tvari vremena.
Ali ta lijepa nježnost nije ni plošna ni jednoznačna. Motiv s „vezene“ plohe prestupa u prostor, pomaciu simetriji – znaci rukotvornog – pridružuju se dinamičnom i ponekad napetom odnosu valovitog i kristaličnog, organičnog i geometrijskog. U crno-bijelo dvojstvo ne suzdržava se ući boja (crvena), u čist i ranjiv papir tvrdoća drugih materijala (srebrne metalne kopče). Svjetlost iznenađujuće jako povećava dubinu prizora. Taj apstraktan svijet, stilizacija mnogih iskustava, svako toliko otvara uvid u neki trnovitiji sloj koji autorica ostavlja ispod površine.
Strogost i raspjevanost, strpljiva strast, gotovo egzorcistički uporan rukopis, neka žestoka mirnoća: crteži Dore Kovačević nude ljepotu i vedrinu, ali nipošto nisu namijenjeni prvom pogledu.
Željka Čorak
***
ŽIVOTOPIS
Dora Kovačević rođena je 1951. u Dubrovniku.
Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974., te kiparstvo na École Supérieure des Arts Décoratifs u Parizu 1977. godine. Redovita je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na sedamnaest samostalnih izložbi i preko stotinu pedeset skupnih.
Prvu samostalnu izložbu imala je u Parizu 1977. godine. Na izložbi u Studiju Galerije Forum u Zagrebu 1978. izlaže mobilne polikromirane drvene skulpture, a 1979. u Galeriji Vladimir Nazor skulpture u drvu.
1985. u Galeriji Forum izlaže ciklus skulptura izrađenih od papira.
Samostalna izložba 1998. Prostor zvuka – prostor tišine u Galeriji Šovagović prikazala je skulpture koje unutar svog korpusa nose zvučne elemente muzičkih instrumenata.
Izložba Crno bijelo, Galerija Karas 2001. i Gradski muzej Vukovar 2004., ciklus je reljefa – prostorenih grafika .
Izložba drvenih reljefa Kalendar u Gliptoteci u Zagrebu 2009. na temu je mijena godišnjih doba.
Izložbom 2009. godine u Galeriji Kaj u Zagrebu započinje ciklus velikih tapiserija , a nastavlja ga izložbom Rajski vrt u Galeriji SV. Krševana u Šibeniku 2010., te izložbom u Klašteru Zlata koruna 2011. u Češkoj.
Instalaciju prostornog crteža izvodi u Gastatelieru u Dusseldorfu 2011.
2017. predstavlja se izložbom Petit point u Galeriji AŽ i Zagrebu.
Dora Kovačević dobitnica je šesnaest nagrada i priznanja od kojih su važnije: nagrada na Salonu mladih 1977. i 1986., nagrada za prijedlog na Zagrebačkom salonu 1987., nagrada na Biennalu male plastike u Murskoj Soboti 1979., nagrada za suvenir Grada Zagreba 2003. povodom 900. obljetnice grada, nagrada na 1. hrvatskom biennalu crteža 1996., nagrada na Likovnom natječaju na temu muke i uskrsnuća Kristova na Pasionskoj baštini 2002. godine.
U javnim prostorima i gradskim parkovima, te na međunarodnim kiparskim simpozijima izvela je sedamnaest skulptura većih dimenzija u bronci, kamenu, drvu i betonu.
Drvena skulptura Otvaranje postavljena je 1983. u atriju gradske skupštine u Velikoj Gorici. Na međunarodnom kiparskom simpoziju Forma viva u Kostanjevici na Krki, Slovenija, izvela je skulpturu u drvu Zid. Na Mediteranskom kiparskom simpoziju u Labinu 1997. godine izveden je veliki kameni mozaik 5 x 25 m, prva dionica Bijele ceste. Skulpture u betonu realizirala je u Parku Mladosti u Zagrebu 1987., Parku dvorca Jakovlje 1999., te Aleji skulptura na savskom nasipu 2010. godine.
Autorica je radova iz područja male plastike. Povodom obilježavanja povratka u Vukovar 2000. godine izvedena je u papiru njena Bijela vukovarska golubica i razaslana na tisuće adresa.
Osim kiparskim radovima kontinuirano se bavi crtežom kao samostalnom likovnom disciplinom, te grafikom.
Djela Dore Kovačević nalaze se u mnogim muzejskim i javnim zbirkama, a uvrštena je također u hrvatske enciklopedije.
POPIS RADOVA
1-50.
VRT (2015 -2018.)
crteži tušem i izografom, tuševi u boji, olovke uboji
perforacije, aplikacije, metalne kopče
papir Fabriano akvarel 300 gr
700 x 500 mm
51.
PTICA CVIJET (2018.)
obojeno drvo
24 x 27 x 9 cm
52-63.
BAŠTINA (2015.)
crteži tušem i izografom
papir Fabriano akvarel 300 gr
500 X 350 mm
Autori
Dora Kovačević