Druževna organizacija, životni prostor i kretanje vrtnog puha Eliomys quercinus

U svrhu dobijanja podataka o ekologiji vrtnog puha u planinskom boravištu 1995. su započeta terenska proučavanja uz uporabu capture-recapture metode. Istraživanje je obavljeno u parku prirode Val Troncea, zapadne Alpe, pokrajina Pijemont, torinski kotar. Tijekom dvije godine proučavanja uhvaćena su 30 odrasla i 23 mladenačka oblika: 14 odraslih i 9 mladenačkih 1995, 20 odraslih (4 od njih bila su ulovljena i 1995) te 14 mladenačkih 1996. Srednja pokretnost odraslih tijekom jedne noći bila je 50 m, s najvećom vrijednošću od 209 m. Gledano prema mjesecima, nije bilo znatnijih razlika između mužjaka i ženki. Čini se da su mužjaci pokretljiviji od ženki, osobito u kolovozu. Za vrijeme razdoblja hvatanja kretanje mužjaka pokazuje jednu te istu sliku: bilo je maleno u lipnju a povećano u kolovozu. Ploha kretanja veća je u mužjaka (prosječno 0.8 ha, N = 2) nego u ženki (0.62, N = 5); neproduktivna ženka ima veću plohu (1.04 ha). Sjedilačke odrasle jedinke u ovom istraživanju posjećivale su 1995. i 1996. uvijek iste dijelove mreže.

Četiri vrste vodenih stjenica (Heteroptera, Gerromorpha) nove za hrvatsku faunu s bilješkama o rasprostranjenju

U zadnjih nekoliko godina (1994-1997) autor se bavio sabiranjem stjenica u Hrvatskoj. Analiza tog materijala otkrila je prisutnost četiri vrste vodenih stjenica, dosada nezabilježenih za Hrvatsku: Mesovelia furcata Mls. & Rey, Gerris asper (Fieb.), G. maculatus (Tam.) and G. odontogaster (Zett.). U radu se daju i zabilješke o rasprostranjenju navedenih vrsta. Svi primjerci su pohranjeni u autorovoj privatnoj zbirci.

Kriptobentoski glavoči (Pisces, Perciformes, Gobiidae) i priljepnjaci (Pisces, Gobiesociformes, Gobiesocidae) u Kvarnerskom području, Jadransko more

Istraživanjem ronjenjem autonomnim ronilačkim aparatima u periodu 1993.-1997. sakupljeni su podaci o kriptobentoskim glavočima i priljepnjacima. Tijekom ronjenja zabilježeni su, a od svake vrste i sakupljen barem jedan primjerak, sljedeće kriptobentoske vrste porodice Gobiidae: Ghromogobius quadrivittatus, Chromogobius zebratus, Corcyrogobius liechtensteini, Thorogobius ephippiatus, Zebrus zebrus. The Gobiesocidae family: Gouania wildenowi, Lepadogaster candollei, Lepadogaster lepadogaster lepadogaster. Uspoređeni su sadašnji nalazi i prethodno objavljeni podaci drugih autora o pronađenim vrstama riba.

Ektoparaziti iz gnijezda sivog puha (Myoxus glis) u Sloveniji

U planinskom području dinarskih bukovo-jelovih šuma južne Slovenije prikupljeno je šezdeset ljetnih gnijezda puha Myoxus glis. U tim gnijezdima nađena su 1984 mužjaka i 2547 ženki Ceratophyllus (Monopsyllus) sciurorum sciurorum, 9117 ličinki buha, 3 mužjaka i 4 ženke Ceratophyllus hirundinis, 1 ženka Ceratophyllus rusticus, 3 mužjaka Oeciacus hirundinis i 3 mužjaka i 3 ženke Schizophthirus sp. Za vrste Ceratophylluls rusticus i Oeciacus hirundinis to je drugi, a za Schizophthirus sp. treći nalaz za Sloveniju. Opisan je razvojni ciklus Ceratophyllus (Monopsyllus) sciurorum sciurorum.

Prilog poznavanju anatomije lista hrvatske endemične svojte Centaurea ragusina L. subsp. ragusina

Istražene su glavne osobine anatomije plojke i peteljke lista hrvatske endemične vrste Centaurea ragusina subsp. ragusina s područja Splita svjetlosnim i rasterskim elektronskim mikroskopom. Osim kseromorfnih osobina, nastalih kao posljedica života u uvjetima vodnog deficita i jakon intenziteta svjetlosti, identificirane su i osobine koje bi mogle biti svojstvene vrsti te stoga imati taksonomsku važnost. Posljednje su: mikroornamentirana kutikula običnih dlaka u obliku brazda i ureza, puči sa stomatalnim i peristomatalnim obrubom te uskim i dugim stomatalnim otvorom, parenhimski žilni ovoji u plojci, sklerenhim u obliku kapa na ksilemu i floemu žila u peteljci te lučni raspored žila u peteljci.

Utjecaj obrađivanja zemlje na strukturu ruderalne vegetacije u selu Lonja (Park prirode Lonjsko polje)

Istraživana je ruderalna vegetacija različito korištenih seoskih dvorišta u selu Lonja (Park prirode Lonjsko polje). Florističko-strukturalnim (vrste, biljne zajednice) i fiziognomsko-strukturalnim značajkama (životni oblici) prikazano je kako promjene u načinu korištenja nekadašnjih seoskih dvorišta, npr. napuštanje ili korištenje u rekreativne svrhe, utječe na ruderalnu vegetaciju. Proizlazi da su promjene u strukturi vegetacije u razdoblju od 10 do 15 godina mnogo više kvantitativne nego kvalitativne. Prikazan je i novi, lako upotrebljiv indeks za uspoređivanje homogenosti osnovnih vegetacijskih jedinica.