Domaći mediji o novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
Domaći mediji o novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
30. 1. 2019.
Portal: novac.jutarnji.hr
Autor: Jozo Vrdoljak / Privredni vjesnik
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa.
Investicija vrijedna gotovo sto milijuna kuna: Nova turistička atrakcija u Zagrebu
Novi Hrvatski prirodoslovni muzej bit će dovršen 2022. godine. Ove godine dobivena je građevinska dozvola, a cilj je da novoobnovljeni i dograđeni muzej pridonese jačanju turističke prepoznatljivosti Zagreba kao atraktivne destinacije.
Novi Hrvatski prirodoslovni muzej trebao bi to omogućiti tako da turiste upoznaje s dugogodišnjom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom i nacionalnom kulturom.
Projekt, odnosno investicija, vrijedna je oko 96,5 milijuna kuna. Izrada projektne dokumentacije stajala je oko 4,7 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osiguralo 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Projekt bi trebao završiti 2022. godine, kad će građani i posjetitelji Zagreba imati jednaku priliku, kao i u drugim europskim glavnim gradovima, uživati u suvremenoj interpretaciji novog postava i sadržaja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
“Kako su muzeji ustanove od općeg javnog interesa, nemoguće je očekivati da budu ekonomski potpuno samostalni, odnosno da se financiraju isključivo iz zarade. Međutim, moguće je, a takav je i trend u svijetu, da muzeji strateški pristupaju komunikaciji korištenjem alata odnosa s javnošću i marketinga. Hrvatski prirodoslovni muzej razvija se u smjeru samoodrživosti, a to zahtijeva slojevitu i promišljenu komunikaciju. Mi smo se opredijelili za korištenje programskog i institucionalnog pristupa komunikacijama. Programskim pristupom usmjeravamo se na komunikaciju kojoj je cilj povećanje broja posjetitelja, a institucionalnim pristupom jačamo prepoznatljivost Hrvatskog prirodoslovnog muzeja kao institucije”, napominje Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.
Dnevni prihvatni kapaciteti muzeja, prema riječima ravnateljice, bit će višestruko povećani, ponajviše zbog nesmetane kružne komunikacije kroz muzej te pomoću mostova koji će povezivati prvi i drugi kat i tako omogućiti sagledavanje eksponata u atriju muzeja iz drukčije perspektive.
“Uvjereni smo da oblikovanjem dodatnih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja dajemo doprinos kulturnom turizmu, čime posredno pridonosimo razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebu. Razvojem znanstvene djelatnosti povećat ćemo i broj istraživačkih projekata za potrebe razvoja gospodarskog sektora te im pomoći u realizaciji infrastrukturnih projekata”, kaže ravnateljica.
Povećanjem broja projekata namjeravaju osigurati i veće prihode iz gospodarske djelatnosti, što je isto jedan od načina kojim, prema riječima Tatjane Vlahović, žele osigurati financijsku održivost.
“Interes stanovnika Hrvatske namjeravamo potaknuti novim atraktivnim postavom, povremenim izložbama i ostalim aktivnostima poput DNA-radionica – CSI HPM: Zločin u kokošinjcu – koje su se pokazale vrlo atraktivne za posjetitelje jer u njima mogu aktivno sudjelovati. U njima se koristimo fundusom Muzeja i kreativnošću naših zaposlenika koja se pokazala neiscrpnim vrelom novih ideja i pristupa. I dalje namjeravamo organizirati izlete uz stručno vodstvo na važne geološke i biološke lokacije u Hrvatskoj”, objašnjava ravnateljica.
Muzej, kako kaže Tatjana Vlahović, može biti motiv dolaska na neku destinaciju.
“To može biti i novi Hrvatski prirodoslovni muzej. Obnovljena Palača Amadeo i novi, jedinstveni sadržaj omogućuju potpuno novu dimenziju prezentacije sadržaja i dodatnu kulturnu, ekonomsku i turističku vrijednost na Gornjem gradu. Svi ovi sadržaji pružit će posjetiteljima jedinstveni doživljaj i emociju zbog kojih će željeti doživljeno iskustvo, nova znanja i spoznaje o prirodoslovlju podijeliti i preporučiti svojim bližnjima, prijateljima i poznanicima.
To je ujedno i način za jačanje imidža Zagreba kao još atraktivnije turističke destinacije u kojoj novi Hrvatski prirodoslovni muzej omogućuje upoznavanje s dugogodišnjom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom i nacionalnom kulturom. Hrvatski prirodoslovni muzej može biti motiv posjeta Zagrebu i zbog geoturizma.
U strogom smislu riječi, geoturizam u Hrvatskoj gotovo uopće ne postoji, iako mu je razvojna perspektiva razmjerno dobra. Ova još nedovoljno iskorištena niša može se upotrijebiti za aktivno promicanje geologije, zaštitu hrvatske geološke baštine, istraživanje i popularizaciju geoloških lokaliteta u Hrvatskoj, kao i za edukaciju posjetitelja.
S obzirom na svoje ključne kompetencije Hrvatski prirodoslovni muzej može samostalno organizirati posjete određenim geolokacijama u Hrvatskoj uz stručno vodstvo i tako znatno pridonijeti popularizaciji geologije među domaćim i stranim posjetiteljima koji pokazuju interes za ovaj način konzumiranja prirodne i kulturne baštine”, pojašnjava Tatjana Vlahović.
Dakle, projekt osim obnovljene i revitalizirane palače Amadeo, važne povijesne građevine grada Zagreba, donosi i nove sadržaje koji će omogućiti posjetiteljima putovanje kroz vrijeme prolaskom kroz stalni postav, ulazak u dvije vremenske kapsule odnosno memorijalne sobe, a posjetitelji će imati priliku vidjeti i laserski prikaz molekule DNK i velike eksponate poput replike dinosaura, kosture kita i zagrebačkog kita te model dupina.
“Edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.
Bit će otvoren i Muzej na otvorenom – Prirodoslovna staza Tuškanac kao i novi ulaz u Muzej iz Tuškanca. Predviđeno je i otvaranje muzejskog ugostiteljskog objekta i suvenirnice. Zaposlit će se i 12 novih radnika.
Akreditirani laboratoriji opremljeni najnovijim tehnologijama bit će na raspolaganju zainteresiranima, a kako bi od obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja neposrednu korist imali gospodarski subjekti, znanstvena i akademska zajednica. To će omogućiti transfer znanja i novih tehnologija kroz aktivnu suradnju na znanstvenim projektima.
Svi ovi sadržaji, kako pojašnjava ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, pružit će posjetiteljima jedinstveni doživljaj i emociju zbog kojeg će željeti doživljeno iskustvo, nova znanja i spoznaje o prirodoslovlju podijeliti i preporučiti svojim bližnjima, prijateljima i poznanicima. To je ujedno i način za jačanje imidža Zagreba kao još atraktivnije turističke destinacije u kojoj novi Hrvatski prirodoslovni muzej omogućuje upoznavanje s dugogodišnjom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom i nacionalnom kulturom”, pojašnjava Tatjana Vlahović.
U novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju bit će izloženi brojni predmeti iz prirode tako da posjetitelji pobliže upoznaju procese koji definiraju određene sastavnice prirode kao što su kamen, voda, biljke i životinje, prirodoslovnu raznolikost, raznolikost minerala, stijena, fosila, biljaka i životinja te metode istraživanja biološke i geološke raznolikosti.
Dočarat ćemo im i osjećaj putovanja kroz vrijeme, a moći će uživati i u dvije vremenske kapsule, restauriranim memorijalnim sobama velikana prirodoslovlja: prvog ravnatelja muzeja Spiridiona Brusine i znamenitog Dragutina Gorjanovića-Krambergera.
Suština projekta je da će se postav nadopuniti s dodatnih 2 600 metara četvornih stalnog postava i da se sve to predstavi pomoću korištenja suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme.
Tako će se u novom stalnom postavu izlagati reprezentativni predmeti iz brojnih zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanim za određenu tematsku cjelinu.
Svaka tematska cjelina je koncipirana tako da ima nekoliko interpretacijskih razina pa posjetitelj može odabrati koju će razinu pratiti, bilo kroz postav, bilo kroz određene teme.
Novi izložbeni postav bit će uklopljen u postojeće tkivo Palače Amadeo, pri čemu će se poštivati njena izvorna konstrukcija i pročelja. U skladu sa smjernicama konzervatora, zadržat će se i postojeća povijesna drvena stolarija vrata i prozora s povijesnom bravarijom i okovima.
Prizemlje novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja bit će namijenjeno edukacijskim radionicama za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.
“Cilj nam je potaknuti njihovu znatiželju o prirodoslovnom svijetu. U prizemlju će biti smješteni i interaktivni laboratoriji koji će biti otvoreni akademskoj zajednici i svim korisnicima muzeja, novi zatvoreni atrij u kojem će biti smješteni veliki eksponati kao što su replika dinosaura, kostur kita, kostur zagrebačkog kita i model dupina.
Ovaj će prostor biti zaokružen muzejskom kafeterijom i suvenirnicom, a u njemu će se odvijati i povremeni scenski nastupi. Uredit ćemo i novi pristup Hrvatskom prirodoslovnom muzeju kroz park šumu Tuškanac, kojim se povezuje Donji i Gornji Grad.
U park šumi Tuškanac prezentirat će se razni botanički sadržaji, a na samom početku Dubravkinog puta postavit ćemo repliku dinosaura roda Iguanodon, kao svojevrsnu atraktivnu pozivnicu posjetiteljima da se upuste u avanturu otkrivanja prirodoslovnog svijeta.
Posebno nas veseli što će i Palača Amadeo i cijeli postav u potpunosti biti prilagođeni za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću”, pojašnjava Tatjana Vlahović.
Sastavni dio projekta je i novi komunikacijski pristup u izgradnji prepoznatljivosti novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji se temelji na jedinstvenom fundusu s više od dva milijuna predmeta, popularizaciji prirodoslovlja i promicanju prirodoslovne pismenosti koja je izuzetno važna za bolje razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.
“Jedan od najvažnijih komunikacijskih kanala bit će nam nova višejezična internetska stranica pomoću koje ćemo komunicirati s različitim segmentima posjetitelja. Predvidjeli smo i mogućnost kupovanja ulaznica i suvenira online, kao i različite servisne informacije, poput jednostavnih uputa kako doći do Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, gdje parkirati.
Planiramo stranicu učiniti životnom tako što ćemo omogućiti objavu svjedočanstava posjetitelja u obliku fotografija, video isječaka i dojmova. Gotovo podjednako važni komunikacijski kanali bit će nam i društvene mreže te Instagram koji je posebno popularan u mlađim dobnim skupinama.
Uvest ćemo i blog s različitim zanimljivim sadržajima iz svijeta prirodoslovlja koji će biti namijenjen osnovnoškolcima i srednjoškolcima, studentima, roditeljima, stručnoj javnosti i laicima, kao i newsletter”, pojašnjava Tatjana Vlahović.
U privlačenju posjetitelja, prema riječima Tatjane Vlahović, dosta će se oslanjati na sadašnje, ali i buduće partnere kao što su Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatska turistička zajednica, hoteli i privatni iznajmljivači i turistički vodiči.
“Nastavit ćemo i suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Ministarstvom kulture kao i drugim muzejskim institucijama. Za komunikaciju s gostima grada Zagreba vrlo su nam važne i organizacije poput Zoološkog vrta, kao i strukovne i građanske organizacije i udruge koje se na razne načine bave tematikom prirodoslovlja.
U izgradnji prepoznatljivosti namjeravamo uspostaviti suradnju s pojedinim javnim i utjecajnim osobama te se povezati s kustosima iz drugih zemalja i njihovim muzejima u okviru suradnje na različitim projektima, organiziranju stručnih skupova i tribina.
Namjeravamo organizirati i Festival prirodoslovlja kojim želimo promicati kreativnost, uključenje šire publike, popularizirati znanost i prirodoslovlje”, kaže Tatjana Vlahović.
Novoobnovljeni prostor omogućit će i organizaciju različitih kulturnih događaja. Natkriveni Atrij, kao i multifunkcionalna dvorana predstavljaju, kako ističe naša sugovornica, značajni potencijal.
“Multimedijalna dvorana koristit će se u prezentacijske, kulturne, obrazovne i znanstvene svrhe, a moći će je iznajmljivati obrazovne ustanove, gospodarstvenici i drugi”, napominje ravnateljica.
Ipak, prema mišljenju Tatjane Vlahović, ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prije svega mora biti prirodoslovac i znanstvenik, ali dodaje s dobrim upravljačkim i organizacijskim vještinama, kao i poznavanjem financijskog poslovanja.
Marina Tenžera s portala www.7dnevno.hr donosi opsežan intervju s ravnateljicom Tatjanom Vlahović pod naslovom Novi život HPM-a u palači Amadeo i park šumi Tuškanac.
Nakon poticaja cijenjenog ilirca, Ljudevita Gaja, 1836. godine, o potrebi osnivanja muzeja “poradi sabiranja i sakupljanja svakojakih stvari”, u ondašnjem je Zagrebu, dakle, u rujnu 1846., otvoren Museum, Muzeum ili Narodni muzej – ishodišna kulturna institucija današnjeg Hrvatskog prirodoslovnoga muzeja.
Hrvatski prirodoslovni muzej jedna je od najatraktivnijih kulturno znanstvenih institucija u Hrvatskoj. Bogatim zbirkama i velikom građom, priča uzbudljivu povijest nastanka mnogobrojnih životinjskih i biljnih vrsta, minerala i fosila.
Današnje globalno uništenje prirode i Planeta nameću prirodoslovnim muzejima novu ulogu. Hrvatski prirodoslovni muzej nije samo među najstarijima, već i muzej koji će, konačno, nakon dugo vremena dobiti nove prostore i biti vrhunska kulturna i turistička atrakcija Zagreba.
O bogatoj povijesti muzeja i njegovu preuređenju, razgovarali smo s ravnateljicom Tatjanom Vlahović.
Hrvatski prirodoslovni muzej, jedna od najznačajnijih muzejskih institucija u Hrvatskoj, začet je u doba Hrvatskog narodnog preporoda. Što nam možete reći o njegovim počecima, odnosno o osnivačima i prvim zbirkama?
Nakon poticaja cijenjenog ilirca, Ljudevita Gaja, 1836. godine, o potrebi osnivanja muzeja “poradi sabiranja i sakupljanja svakojakih stvari”, u ondašnjem je Zagrebu, dakle, u rujnu 1846. otvoren Museum, Muzeum ili Narodni muzej – ishodišna kulturna institucija današnjeg Hrvatskog prirodoslovnoga muzeja.
U tadašnjem Narodnom muzeju, u gornjogradskoj Opatičkoj 18, čuvale su se, među ostalima, zbirke prirodopisne i to, za prirodoslovlje važne: geognostička zbirka, zbirka mineralah, zbirka ljušturah i konhilijah, zbirka okaminah ili petrefaktah, zbirka kukacah ili insektah, zoologička zbirka i herbarium.
Do promjena je došlo od 1866. pa do 1878. godine, kada je Narodni muzej postao Zemaljski zavod kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, pod zaštitom Hrvatskoga sabora i upravom Jugoslavenske akademije.
Prirodoslovni odjeli ondašnjeg Zemaljskog narodnog muzeja 1867. su privremeno preselili u Kazališnu ulicu, današnju Dimitrija Demetra.
Od 1878. do 1893. godine Zemaljski narodni muzej razdvojio se u nekoliko temeljnih kulturnih institucija, odnosno institucija u kulturi: tri specijalistička prirodoslovna muzeja, kao i današnji Hrvatski povijesni muzej i Arheološki muzej u Zagrebu.
Kako se HPM razvijao tijekom 20. stoljeća?
Sve do 1986. samostalno su djelovali Hrvatski narodni zoološki muzej, Geološko-paleontološki muzej i Mineraloško-petrografski muzej. Sabiranjem, darovanjem i otkupom materijala u sva tri muzeja fundus je postajao bogatiji, vrjedniji i raznovrsniji, a muzeološki i znanstveni doprinos sve intenzivniji i prepoznatljiviji.
Današnji Hrvatski prirodoslovni muzej nastao je ujedinjenjem muzejskih institucija – Hrvatskog narodnoga zoološkog muzeja, Mineraloško-petrografskoga muzeja i Geološko-paleontološkoga muzeja – 18. prosinca 1986. godine, a 1987. se u sklopu Muzeja osnovao i Botanički odjel.
Od proljeća 2011. godine Hrvatski prirodoslovni muzej, u ustrojbenom smislu, osnovao je i Restauratorsko-preparatorski odjel.
Koliko današnje zbirke HPM-a imaju artefakata i može li se reći da je riječ o svjetski vrijednom fundusu?
U 118 zbirki o koliko se danas skrbi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju nalazi se više od 2 milijuna muzejskih predmeta, čime je naš muzej fundusom najbogatiji muzej u Republici Hrvatskoj.
U mnogim aspektima riječ je o svjetski vrijednom fundusu, posebice u holotipskom materijalu – dakle primjercima po kojima su neke vrste, bilo mineralne, bilo biološke ili fosilna građa, po prvi put opisane za znanost.
Kakva su bogatstva Zoološkog odjela?
Zbirke Zoološkog odjela broje oko 1 135 000 primjeraka različitih životinja podijeljenih u zbirke kralježnjaka, koje čine zbirke sisavaca, ptica, ptičjih jaja, vodozemaca i gmazova, riba, te posebna zbirka tkiva za DNA analize.
Ipak, najbrojnije su zbirke beskralježnjaka koje sadržavaju zbirke kukaca, mekušaca, morskih beskralješnjaka i dr. Danas, kao i u svim modernim prirodoslovnim muzejima, Zoološki odjel je postao centar istraživanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj.
Što HPM posjeduje od botaničkog fundusa i po čemu je on zanimljiv?
Herbarij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja uvršten je 1996. godine u Svjetski registar herbara “Index Herbariorum” pod kraticom CNHM, a 2015. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Čine ga tri zbirke – Herbarij višega bilja, Herbarij Trinajstić i novooformljena Zbirka algi. Ukupno sadrži oko 100 000 herbarijskih primjeraka te obuhvaća više od 2 500 biljnih vrsta, što čini oko polovicu ukupne flore Hrvatske.
Neki posjetitelji ističu posebno vrijednosti Mineraloško-petrografskog i Geološko-paleontološkog odjela. Koje su posebne vrijednosti ili unikati tih zbirki i kakva je njihova znanstvena uloga?
Mineraloško-petrografske zbirke izložene su kroz tri cjeline novog stalnog postava. Zbirka do Muzeja prikazuje osnutak Muzeja te značajne osobe iz povijesti hrvatske mineralogije.
Carstvo minerala prikaz je Sistematske zbirke minerala, najbrojnije zbirke mineraloške građe u Muzeju koja se ističe raznolikošću mineralnih vrsta i njihovih kristalnih oblika, te zastupljenošću minerala iz najpoznatijih svjetskih nalazišta.
Posljednja cjelina, Stjenoviti planet Zemlja, prikazuje građu Zemlje i stijene koje ju grade. Posebni naglasak stavljen je na krš, koji je geomorfološka posebnost Hrvatske.
U Mineraloško-petrografskom odjelu HPM-a zbirke čija je znanstvena uloga od posebne važnosti su: Zbirka holotipova i kotipova minerala, Zbirka mineralne parageneze rudnika Trepča/Stari Trg, Zbirka mikroskopskih preparata, Zbirka mineralne parageneze Busovača, Zbirka vezuvskih lava i Zbirka speleotema.
Geološko-paleontološki odjel čuva iznimno bogat geološki fundus i okamine koje svjedoče o dugoj prošlosti i razvoju hrvatskoga krajolika. Posebno se ističu dvije zbirke proglašene nultom kategorijom spomeničke vrijednosti – Zbirka krapinskog diluvija i Zbirka holotipova.
Kako je koncipiran sadašnji postav?
Raznolikost prirodoslovne baštine u fundusu ne počiva samo u zbrinutih više od 100 muzejskih zbirki, već i u stalnoj ekspoziciji muzeja.
Stalni postav čine tri cjeline: zoološka građa u sistematskom rasporedu, kameni mozaik – kamenospisna karta Hrvatske uz geološki stup, te stalni postav 17 mineraloško-petrografskih zbirki integriran iz tri cjeline – Od zbirke do Muzeja, Carstvo minerala i Stjenoviti planet Zemlja.
Koji su najstariji izlošci u muzeju?
Među najstarijima su pojedini izlošci u zoološkom postavu prikupljeni krajem 19. stoljeća, a u postavu mineraloško-petrografske građe primjerci iz zbirke Lanza i Zbirka mikroskopskih preparata.
Zbirka Lanza sastoji se od 149 primjeraka minerala otkupljenih 1876. godine od Franje Lanze povodom osnutka Narodnog zemaljskog muzeja.
Po čemu je HPM specifičan u odnosu na ostale europske muzeje?
Prije svega po regionalnoj prirodoslovnoj baštini o kojoj skrbi, a koja promovira prirodoslovne specifikume Hrvatske i šire regije.
Koje su životinjske i biljne vrste u postavu jedinstvene za ovo područje svijeta?
Prije svega je to endemična fauna, kao i fauna podzemlja, dok se brojne vrste jedinstvene za ovo područje svijeta čuvaju u zoološkim zbirkama.
S druge strane, iako botanika nije sastavni dio stalnog postava, unutar herbarijske zbirke nalazi se više od 400 primjeraka biljaka sakupljenih u 19. stoljeću, a najstariji primjerak datira iz 1852. godine.
Redovito priređujete zanimljive tematske izložbe. Koje biste naročito izdvojili po zanimljivosti ove godine?
Nedavno smo otvorili izložbu Koralj izvađen iz mora. Koralji su, iako vrlo sićušni, graditelji najvećih struktura u živom svijetu – koraljnih grebena, koji također imaju posebno mjesto na izložbi.
Prošle godine otvorena je i izložba Komarci – najsmrtonosnije životinje na Zemlji, kojom se prezentiraju vrijedne zbirke komaraca u Republici Hrvatskoj, biološke karakteristike ove značajne vektorske skupine i načini njihova suzbijanja.
Zanimljive izložbe koje planiramo u ovoj godini su Superorganizam i Herbarij Degen.
S kakvim se sve problemima nosite u današnjem skučenom prostoru?
Muzej je danas smješten u prostoru koji predstavlja limitirajući faktor razvoja njegovih kulturnih, znanstvenih i turističkih potencijala.
Nedostatak potrebnog izložbenog i skladišnog prostora, zastarjela oprema, nedostatak modernih tehnologija i neprilagođenost osobama s invaliditetom neki su od ključnih problema.
Nedavno ste predstavili koncepciju novog Prirodoslovnoga muzeja čiji će postav biti tako koncipiran da odgovara na pitanje – što je to život. Kako će biti koncipiran novi postav?
Zbog izuzetno bogatog i atraktivnog fundusa i načina njegove prezentacije, prirodoslovni muzeji nalaze se s pravom na tronu baštinskih ustanova.
Nit vodilja novoga stalnog postava bit će recentne spoznaje iz prirodoslovlja 21. stoljeća i raznolikost prirodoslovne baštine, predstavljene kroz nekoliko temeljnih, ali isprepletenih sastavnica.
Predložena komunikacijska prezentacija započinje pitanjem: Što je život i kako je nastao?
Koliko će koštati nov muzej, kako će biti financiran i u kojoj fazi je sada realizacija novog muzeja?
Troškovi investicije iznose 96 545 888 kuna s PDV-om. Financiranje je vezano uz EU potporu kao i sufinanciranje Grada Zagreba.
Dokumentacija za izgradnju je u cijelosti završena, a uključuje pravomoćnu lokacijsku i građevinsku dozvolu od rujna 2018. godine.
Kakve će još sve zanimljivosti imati novi muzej?
Izmještanjem čuvaonica i natkrivanjem centralnog dvorišta objekta osigurat će se dodatni kvalitetni prostor za proširenje stalnog postava Muzeja, izlaganje eksponata velikih dimenzija i multifunkcionalni prostor za izložbe i druga događanja.
Uređenje novog pristupa Muzeju sa stražnje strane objekta proteže se kroz park šumu Tuškanac te omogućuje pristup zgradi od strane Ulice Dubravkin put.
Vanjski dio, odnosno park šuma Tuškanac, iskoristit će se i za uvođenje botaničkog sadržaja “Botanika na Tuškancu”, popraćenog i drugim prirodoslovnim specifikumima. Prirodoslovni sadržaji predstavljali bi integralni dio muzeja na Tuškancu kao “Muzej na otvorenom”.
Kako će u novom muzeju biti popraćena tema uništavanja prirode, odnosno sve većeg izumiranja vrsta?
Kroz cijeli postav apostrofirat će se ovaj gorući problem današnjice. Nažalost, izumiranjem vrsta, prirodoslovni muzeji kao baštinici prirodnina u svijetu postaju sve važniji – i kao skrbnici predmeta i čuvari DNA raznolikosti.
Što još planirate od novih sadržaja?
Brojni će novi sadržaji doprinijeti razvoju turizma Grada Zagreba, zapošljavanju i gospodarskom rastu korištenjem potencijala kulturne baštine i njegovog sadržaja.
Sve navedeno planira se postići potpunom rekonstrukcijom Palače Amadeo, dogradnjom aneksa zgrade u park šumu Tuškanac, opremanjem obnovljenog objekta namještajem i suvremenom prezentacijskom multimedijalnom opremom, izmještanjem čuvaonica muzejske građe na drugu lokaciju te uvođenjem novog stalnog postava.
Nakon infrastrukturne obnove i uvođenja novih sadržaja predviđa se intenzivna promidžba u Hrvatskoj i inozemstvu.
Važno je spomenuti akreditiranje laboratorija unutar kategorije ulaganja Znanost i edukacija, nabavu specifične laboratorijske opreme i opremanje laboratorija po temeljnim djelatnostima unutar biološke i geološke struke, te zoopreparatorske radionice.
Značajno je i uvođenje novih obrazovnih aktivnosti i sadržaja za fakultete na izloženoj i novodeponiranoj građi, unapređenje postojećih sadržaja za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.
Posebno je značajno i uvođenje ugostiteljskih usluga, povećanje pristupačnosti Muzeja, prilagodba Muzeja i postava osobama s posebnim potrebama te izrada legendi u stalnom postavu dostupnih na Brailleovom pismu.
Na kraju, važno je spomenuti da će se urediti suvenirnica i uspostaviti suradnja s obrtnicima i umjetnicima koji se bave rukotvorinama te odabrati odgovarajući suveniri prikladni djelatnosti Muzeja koji će se prodavati posjetiteljima i turistima.