Pregled špiljskih i intersticijskih organizama Hrvatske
Autori: Sanja Gottstein, Tatjana Bakran-Petricioli, Jana Bedek, Dragan Bukovec, Suzana Buzjak, Marijana Franičević, Branko Jalžić, Mladen Kerovec, Eduard Kletečki, Jelena Kralj, Petar Kružić, Mladen Kučinić, Mladen Kuhta, Neven Matočec, Roman Ozimec, Tonći Rađa, Ivančica Ternjej, Nikola Tvrtković
Autori i afilijacije
Krško područje Hrvatske ukupne površine 26 tisuća km2, s dijelom dinarskog krša, biospeleološki je određeno kao područje velike biološke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci o biološkoj raznolikosti podzemnih staništa i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. Geomorfološka, hidrološka i klimatološka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom različitih podzemnih staništa, kao što su kontinentalne i priobalne špilje, mreža plitke i duboke freatičke zone, intersticij – hiporeička zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz špilja i intersticijskih staništa Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. Većina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. Utvrđeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. Većina podzemnih vrsta ima vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Špiljske gljive su vrlo slabo poznate. Među njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na špiljskim kornjašima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste možda su također troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekološki status morala bi razjasniti buduća istraživanja. U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja – Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. Kornjaši (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato više od 100 kavernikolnih kornjaša (vrsta i podvrsta). Među stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. Među racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su isključivi stigobionti. Brojčano gledano, među stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u špiljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spužva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj. Također jedini poznati stigobiontski školjkaš Congeria kusceri Bole nastanjuje niz špilja u Hrvatskoj. Ostale važne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puževi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kralježnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomično geološkoj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju različitih geoloških i ekoloških pojava.
Sažetak
Krško područje Hrvatske ukupne površine 26 tisuća km2, s dijelom dinarskog krša, biospeleološki je određeno kao područje velike biološke raznolikosti u svijetu. U ovoj monografiji podastiru se podaci o biološkoj raznolikosti podzemnih staništa i organizama primarno s taksonomskog aspekta i s posebnim osvrtom na regionalnu raznolikost. Geomorfološka, hidrološka i klimatološka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom različitih podzemnih staništa, kao što su kontinentalne i priobalne špilje, mreža plitke i duboke freatičke zone, intersticij – hiporeička zona i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd. Iz špilja i intersticijskih staništa Hrvatske poznato je preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta. Većina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. Utvrđeno je 299 troglobionata i 170 stigobionata. Većina podzemnih vrsta ima vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti, gotovo 70% je endemno za Hrvatsku. Špiljske gljive su vrlo slabo poznate. Među njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na špiljskim kornjašima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste možda su također troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekološki status morala bi razjasniti buduća istraživanja. U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja – Coleoptera, Pseudoscorpiones, Araneae, Gastropoda i Diplopoda. Kornjaši (Coleoptera) su najdominantniji. U Hrvatskoj je poznato više od 100 kavernikolnih kornjaša (vrsta i podvrsta). Među stigobiontima dominiraju raci. Gotovo polovica opisanih vrsta su iz skupine Crustacea. Među racima, skupina Syncarida i Thermosbaenacea su isključivi stigobionti. Brojčano gledano, među stigobiontskim racima skupina Amphipoda dominira u špiljama, a skupina Copepoda u intersticiju. Jedina do danas poznata stigobiontska spužva Eunapius subterraneus Sket et Velikonja nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj. Također jedini poznati stigobiontski školjkaš Congeria kusceri Bole nastanjuje niz špilja u Hrvatskoj. Ostale važne skupine su obrubnjaci, virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puževi (Gastropoda) i jedini poznati stigobiontski kralježnjak Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomično geološkoj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju različitih geoloških i ekoloških pojava.
Ključne riječi
podzemni organizmi; biospeleologija; stigobionti; troglobionti; biološka raznolikost; krš; špilja; intersticijsko stanište; kopneno stanište; podzemna voda; rasprostranjenost; Hrvatska