Gniježđenje kukavice (Cuculus canorus), nametnika u gnijezdima, u trščanim staništima SZ Vojvodine, Srbija
Autori: Thomas Oliver Mérő, Antun Žuljević, Katalin Varga, Szabolcs Lengyel
Autori i afilijacije
Od 2009. do 2011. godine (tri gnijezdeće sezone) provedeno je istraživanje o uspješnosti gniježđenja obične kukavice (Cuculus canorus) na četiri različita trščana staništa (iskopine, močvare i ribnjaci, mali i veliki kanali) u sjeverozapadnoj Vojvodini (Srbija). Parazitiranje kukavice praćeno je u 596 gnijezda velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus). Stopa kukavičjeg parazitiranja za cijelo istraživano područje iznosila je 0.127, a izračunata je tako što je broj parazitiranih gnijezda (76) podijeljen s ukupnim brojem nađenih gnijezda velikog trstenjaka (596). Pojedinačno po istraživanim lokacijama broj parazitiranih gnijezda nije varirao zajedno s ukupnim brojem gnijezda velikog trstenjaka. Broj parazitiranih gnijezda je bio u negativnoj korelaciji s brojem uspješnih parazitiranih gnijezda, tj. što veći je broj parazitiranih gnijezda, više je propalih. Stopa parazitiranja varirala je značajno između staništa, ali ne između godina, dok je broj uspješno parazitiranih gnijezda značajno varirao između staništa i godina. Parazitirana gnijezda nađena na malim i velikim kanalima su rezultirala s najvišom reproduktivnom uspješnosti kukavice. Broj propalih gnijezda zbog predacije i loših vremenskih prilika u ovom je radu, u usporedbi s rezultatima drugih izvora, relativno visok.
Sažetak
Od 2009. do 2011. godine (tri gnijezdeće sezone) provedeno je istraživanje o uspješnosti gniježđenja obične kukavice (Cuculus canorus) na četiri različita trščana staništa (iskopine, močvare i ribnjaci, mali i veliki kanali) u sjeverozapadnoj Vojvodini (Srbija). Parazitiranje kukavice praćeno je u 596 gnijezda velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus). Stopa kukavičjeg parazitiranja za cijelo istraživano područje iznosila je 0.127, a izračunata je tako što je broj parazitiranih gnijezda (76) podijeljen s ukupnim brojem nađenih gnijezda velikog trstenjaka (596). Pojedinačno po istraživanim lokacijama broj parazitiranih gnijezda nije varirao zajedno s ukupnim brojem gnijezda velikog trstenjaka. Broj parazitiranih gnijezda je bio u negativnoj korelaciji s brojem uspješnih parazitiranih gnijezda, tj. što veći je broj parazitiranih gnijezda, više je propalih. Stopa parazitiranja varirala je značajno između staništa, ali ne između godina, dok je broj uspješno parazitiranih gnijezda značajno varirao između staništa i godina. Parazitirana gnijezda nađena na malim i velikim kanalima su rezultirala s najvišom reproduktivnom uspješnosti kukavice. Broj propalih gnijezda zbog predacije i loših vremenskih prilika u ovom je radu, u usporedbi s rezultatima drugih izvora, relativno visok.
Ključne riječi
parazitiranje gnijezda; uspješnost gniježđenja; stopa preživljavanja; Kaplan-Meyerova krivulja preživljavanja; veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus

