Natura Croatica

Mohcen Menaa, Lamia Boutabia, Salah Telailia

Kratko priopćenje

Mohcen Menaa Department of Biology, Faculty of Nature and Life Sciences, Mohamed Cherif Massaadia University of Souk Ahras, P.O. 1553, Annaba Road, Souk Ahras, 41000, Algeria
Lamia Boutabia Laboratory Agriculture and Ecosystem Functioning, Department of Agronomy, Faculty of Nature and Life Sciences, Chadli Bendjedid University, P.O. Box 73, 36000 El Tarf, Algeria
Salah Telailia Laboratory Agriculture and Ecosystem Functioning, Department of Agronomy, Faculty of Nature and Life Sciences, Chadli Bendjedid University, P.O. Box 73, 36000 El Tarf, Algeria

Sažetak

Grad Thubursicum Numidarum smatra se jednim od najvažnijih i najbogatijih antičkih arheoloških nalazišta u Alžiru s obzirom na veličinu i raznolikost arheoloških građevina. Taj grad se nalazi na krajnjem istoku Alžira, točnije u općini Khemissa, u provinciji Souk Ahras, a ističe se prije svega svojim numidijskim podrijetlom, na što ukazuje i njegovo drevno ime. U tim rimskim ruševinama otkrivena je vrsta kornjaša iz porodice Tenebrionidae (Coleoptera). Blaps nitiduloides (Soldati, 2017) značajno je otkriće jer je ranije zabilježeno u bioraznolikosti faune sjeveroistočnog Alžira.

Ključne riječi

Blaps nitiduloides, Coleoptera, bioraznolikost, fauna, Thubursicum Numidarum, Alžir

Sebastian Ćato

Kratko priopćenje

Sebastian Ćato University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Osim što se prenose uzorcima tla ili ljudskom aktivnošću, lažištipavci također mogu sudjelovati u forezi. To uključuje njihovo prihvaćanje na pokretnije životinje i prelazak velikih udaljenosti ulažući male količine energije. Foretičko ponašanje lažištipavca je nedavno dokumentirano u priobalju Hrvatske, s prvim potvrđenim nalazom takvog ponašanja u zemlji. Zabilježena pojava predstavlja prvi primjer noćnog leptira vrste Tephronia sepiaria (Hufnagel 1767) kao foretičkog domaćina. Istraživanje uključuje sažetu raspravu o dosad poznatim domaćinima iz reda Lepidoptera te o ekologiji domaćina i njegovog foronta.

Ključne riječi

Hrvatska, rasprostranjivanje, Lepidoptera, foreza, Pseudoscorpiones

Blertina Islami, Krenare Ibrahimi, Blearta Kastrati, Donard Geci, Halil Ibrahimi, Astrit Bilalli

Kratko priopćenje

Blertina Islami Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa street p.n., 10000 Prishtina, Republic of Kosovo
Krenare Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa street p.n., 10000 Prishtina, Republic of Kosovo
Blearta Kastrati Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa street p.n., 10000 Prishtina, Republic of Kosovo
Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi
Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo

Sažetak

Araneus alsine (Walckenaer, 1802) palearktička je vrsta koja je zabilježena u većini europskih zemalja, uključujući nekolicinu na Balkanu. U ovom radu prvi put izvještavamo o prisutnosti te vrste na Kosovu. Jedan primjerak opažen je 24. kolovoza 2023. godine u lovištu Blinajë, u općini Lipjan. Primjerak je pronađen na travi u blizini šume.

Ključne riječi

Kosovo, Araneida

Christoph Germann, Piotr Białooki

Izvorni znanstveni članak

Christoph Germann Biosciences, Naturhistorisches Museum Basel, Augustinergasse 2, CH-4001 Basel, Switzerland
Piotr Białooki State Plant Health and Seed Inspection, ul. Na Stoku 48, 80-874 Gdańsk, Poland

Sažetak

U radu opisujemo novu vrstu Brachysomus bulbosus sp. nov. iz općine Plav u Crnoj Gori. Habitus nove vrste pokazuje sličnosti s Brachysomus (Hippomias) albanicus (Apfelbeck, 1911), B. (Hippomias) commutatus Kostal, 1992, ali i s B. (s. str.) deceptorius Białooki & Krátký, 2015. Na temelju karakteristika glave, pokrova i genitalija predlažemo svrstavanje u grupu Brachysomus simplex. Nova vrsta značajno se razlikuje od svih srodnika svojim razmjerno golim, sjajnim i subgloboznim tijelom.

Ključne riječi

Brachysomus, taksonomija, nova vrsta, pretplaninsko stanište, Crna Gora

Adrian Doko, Valbona Hobdari, Evan Rroço

Izvorni znanstveni članak

Adrian Doko Faculty of Agriculture and Environment, Department of Environment and Natural Resources, Agricultural University of Tirana
Valbona Hobdari Institute of Plant Genetic Resources, Agricultural University of Tirana, Albania
Evan Rroço Faculty of Agriculture and Environment, Department of Agronomic Sciences, Agricultural University of Tirana

Sažetak

Cilj istraživanja bio je definirati glavne morfološke, biometrijske i proizvodne elemente 25 genotipova obične pšenice (Triticum aestivum L.) albanskog podrijetla. U istraživanju su bilježeni sljedeći podaci: cijelo vegetacijsko razdoblje (nicanje - dozrijevanje), vegetativno razdoblje rasta (nicanje - cvatnja), reprodukcijsko razdoblje (cvatnja - dozrijevanje), broj busena po biljci, visina biljke, duljina glavnog klasa, broj klasića u glavnom klasu, broj zrna u glavnom klasu, prosječan broj zrna u klasiću, masa zrna u glavnom klasu, masa 1000 zrna i prinos zrna (dt/ha) izračunato kod 14% vlage. Eksperimentalni podaci su pokazali da se ispitivani genotipovi značajno razlikuju u ispitivanim karakteristikama i svojstvima. Dobiveni rezultati analizirani su i na korelacijski koeficijent među svojstvima, pri čemu je utvrđeno nekoliko zanimljivih relacija vezanih uz prinos zrna i komponente proizvodnje.

Ključne riječi

enotype, descriptors, production elements, grain yield

Andreja Brigić, Antun Alegro, Snježana Vujčić-Karlo

Izvorni znanstveni članak

Andreja Brigić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, HR–10000 Zagreb, Croatia
Antun Alegro Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb, Croatia
Snježana Vujčić-Karlo National Museum Zadar, Natural History Department, Medulićeva 2, 23000 Zadar, Croatia

Sažetak

Poplave su jedan od najvažnijih prirodnih poremećaja koji utječu na kopnene ekosustave u europskim nizinama. Regulacija rijeka značajno je promijenila obale rijeka i njihovu fluvijalnu dinamiku širom svijeta. Lonjsko polje, retencijsko područje uz rijeku Savu, ima ključnu ulogu u kontroli poplava. Međutim, osim funkcije kontroliranja poplava, ima značajnu ekološku vrijednost na regionalnoj i globalnoj razini. U ovom istraživanju željeli smo odrediti faunu trčaka poplavljenih staništa Parka prirode Lonjsko polje, šumskog fragmenta i pašnjaka, metodom lovnih posuda. Ukupno je sakupljeno 3369 jedinki trčaka svrstanih u 64 vrste. Brojnost trčaka bila je šest puta veća u šumskom fragmentu negoli na pašnjaku. Zajednice trčaka obaju staništa sastojale su se od makropternih vrsta koje imaju veliku sposobnost rasprostranjenja i lako se mogu kretati u druga područja, prilagođavajući se plavljenju. Osim toga, vrste otvorenih staništa i higrofilne vrste dominiraju brojnošću u oba tipa staništa. Mozaičnost staništa, zajedno s tradicijskim korištenjem zemljišta, poput ispaše svinja i stoke, podržala je faunu trčaka od konzervacijskog značaja, npr. Carabus clatratus auraniensis i Blethisa multipunctata.

Ključne riječi

ispaša, Carabus clatratus auraniensis, sezonska dinamika, vremenska dinamika, funkcionalne značajke, močvare

Marija Bošnjak, Jasenka Sremac, Donat Petricioli, Tatjana Bakran-Petricioli, Nediljka Prlj Šimić, Davor Vrsaljko

Izvorni znanstveni članak

Marija Bošnjak Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia
Jasenka Sremac Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, 10 000 Zagreb, Croatia
Donat Petricioli D.I.I.V. for Marine, Freshwater and Subterranean Ecology, Sali, Croatia
Tatjana Bakran-Petricioli Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, 10 000 Zagreb, Croatia
Nediljka Prlj Šimić Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia
Davor Vrsaljko Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Školjkaši roda Neopycnodonte Stenzel, 1971 (Ostreida: Gryphaeidae) značajni su graditelji biokonstrukcija u mezofotičnim morskim okolišima tijekom cijele kenozojske ere. Slično kao i dagnje, brzo koloniziraju prirodne i umjetne čvrste podloge, no, za razliku od njih, žive nešto dublje, najčešće na dubinama između 50 i 150 m. Više od osamdeset primjeraka fosilnih Neopycnodonte iz neogenskih naslaga Medvednice, Samoborskog gorja i Glinskoga Pokuplja, kao i iz Siene u Italiji, čuva se u zbirkama Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (HPM), gdje su izvorno inventirane kao: Ostrea cochlear Poli, 1795, Picnodonta cochlear (Poli, 1795) i Picnodonta (Ostrea) cochlear (Poli, 1795) var. navicularis (Brocchi, 1814). Osim toga, školjkaši iz podporodice Pycnodonteinae pronađeni su u Hrvatskoj na više lokaliteta tijekom izradbe Osnovne geološke karte. Poput drugih kamenica, piknodonteine su jako varijabilnoga oblika i postoje sumnje vezane za njihovu taksonomsku odredbu. Autori se ovdje priklanjaju jednom od ranije objavljenih mišljenja (Freneix, 1975) i primjerke neopiknodonti iz HPM-a pribrajaju jedinstvenoj vrsti Neopycnodonte navicularis (Brocchi, 1814), koja se smatra neposrednim pretkom recentne vrste N. cochlear (Poli, 1795).

Ključne riječi

Pycnodonteinae, Gryphaeidae, Hrvatski prirodoslovni muzej, taksonomija, paleobiogeografija, paleookoliš

Martina Podnar, Jadranka Mauch Lenardić, Dejan Kulijer, Vinko Ljubas, Daniela Hamidović, Nikola Tvrtković

Izvorni znanstveni članak

Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Jadranka Mauch Lenardić Kraljevac 11a, HR-10000 Zagreb, Croatia
Dejan Kulijer National Museum of Bosnia and Herzegovina, Zmaja od Bosne 3, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Vinko Ljubas Bana Jelačića 25, BiH-80240 Tomislavgrad, Bosnia and Herzegovina
Daniela Hamidović Ministry of Environment and Green Transition, Radnička cesta 80, HR-10000 Zagreb, Croatia
Nikola Tvrtković Croatian Biospeleological Society, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Nakon što se pretpostavljalo da je izumro u Hrvatskoj, sljepaš je ponovno pronađen u Vučedolu. Filogenetičkom analizom pomoću mitohondrijskih markera (citokrom b i 16S rRNA) provedena je klasifikacija populacije. Rezultati su potvrdili jasnu odijeljenost između dviju grupa, one vrste Nannospalax leucodon i zapadne grupe N. monticola. Unutar N. monticola grupe identificirano je šest genetičkih linija koje su se razdvojile vjerojatno tijekom razdoblja srednjeg i gornjeg pleistocena. Uzorak iz Vučedola pripada liniji poznatoj iz Fruške Gore, odakle je opisan citotip “montanosyrmiensis”. Ta podgrupa mogla bi predstavljati novu vrstu, na što ukazuju K2P genetske udaljenosti (4,3% do 5,7 %) prema liniji iz Panonske nizine nađenoj na obje obale Dunava. Na dva panonska nalazišta utvrđen je sekundarni kontakt između populacija obje linije. Jedno od njih je Kelebia – Subotička peščara gdje je identificirana i jedinstvena Kelebia linija. Populacije “montanoserbicus” citotipa razdvojene su u dvije različite genetske linije, montanoserbicus A i montanoserbicus B, a razlike u K2P genetskim udaljenostima od 4,6% do 5,3% ukazuju na potencijalni status montanoserbicus A linije kao zasebne vrste. U filogenetskoj mreži konstruiranoj metodom statističke parsimonije, montanoserbicus B pokazuje usku srodnost s linijom iz Panonske nizine i jednim uzorkom iz Bosne i Hercegovine, a njihove međusobne K2P genetske udaljenosti od 1,9% do 3,2% sugeriraju da svi ovi uzorci pripadaju istoj vrsti, N. monticola. Značajne genetske razlike između populacija iz Bosne i Hercegovine potcrtavaju potrebu za budućim istraživanjem lokalne varijabilnosti i taksonomskog statusa sljepaša. Neophodna je detaljna analiza s dodatnim markerima na više lokaliteta prije konačne odluke o evolucijskom statusu i taksonomskoj reviziji. Za sada je Nannospalax monticola (Nehring, 1898) jedino validno ime u N. monticola grupi.

Ključne riječi

Spalacinae, molekularna filogenija, razgraničavanje vrsta, panonsko područje, Dinaridi i Balkanske planine

Toni Koren

Izvorni znanstveni članak

Toni Koren Association Hyla, Lipovac I 7, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Prikazani su rezultati istraživanja faune leptira Nacionalnog parka Risnjak (Primorsko-goranska županija). Istraživanje je provedeno uglavnom u dva tipa planinskih staništa, bukovim šumama i livadnim pašnjacima. Prije ovog trogodišnjeg istraživanja, za područje je bilo poznato svega 70 vrsta noćnih leptira. Tijekom istraživanja zabilježeno je 564 vrste leptira na 15 lokacija. Zabilježene su mnoge rijetke vrste, neke od kojih su pronađene samo po drugi ili treći put u zemlji. Tri nove vrste zabilježene su za faunu Hrvatske: Pharmacis carna, Lasionycta imbecilla i Horisme aemulata. Ovo istraživanje pruža važne osnovne podatke o bogatstvu vrsta i sastavu vrsta leptira u planinskom području Nacionalnog parka Risnjak, koji se mogu koristiti kao temelj za buduća istraživanja i očuvanja područja. Glavna prijetnja staništima u ovom području je sukcesija, koja značajno utječe na mnoga livadna područja u parku.

Ključne riječi

Noctuidae, Geometridae, Pyraloidea, Gorski Kotar, fauna, planinsko područje

Milaim Musliu, Astrit Bilalli, Donard Geci, Halil Ibrahimi

Izvorni znanstveni članak

Milaim Musliu Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
Astrit Bilalli Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo

Sažetak

Tijekom lipnja 2020. i lipnja 2023. iz rijeke Bistrice i potoka Dërmjak na Kosovu prikupljene su odrasle jedinke tulara. Pronađeno je 13 vrsta iz sljedećih porodica: Rhyacophilidae, Glossosomatidae, Hydroptilidae, Philopotamidae, Polycentropodidae, Psychomyiidae, Limnephilidae i Goeridae. Prvi puta je za zapadni Balkan zabilježena rijetka vrsta opisana iz Grčke Hydroptila kalonichtis Malicky, 1972. Osim toga rad donosi nove spoznaje o rasprostranjenosti još dvije rijetke vrste endemične za Balkanski poluotok – Polycentropus slovenica (Malicky, 1998) i Tinodes janssensi Jacquemart, 1957.

Ključne riječi

tulari, vodeni kukci, Kosovo, rijetke vrste, rasprostranjenost

Danijela Gumhalter, Kai Berggren, Leif Aarvik, Giorgio Baldizzone, Imre Fazekas, Friedmar Graf, Martina Šašić

Izvorni znanstveni članak

Danijela Gumhalter Azuritweg 2, D-70619 Stuttgart, Germany
Kai Berggren Bråvann terrasse 21, NO-4624 Kristiansand, Norway
Leif Aarvik Natural History Museum, University of Oslo, P.O. Box 1172, NO-0318 Oslo, Norway
Giorgio Baldizzone Via Manzoni 24, I-14100 Asti, Italy; Muséum d’histoire naturelle de Genève, C.P. 6434, CH-1211 Geneva 6, Switzerland
Imre Fazekas Pannon Institute, Magaslati út 24, H-7625 Pécs, Hungary
Friedmar Graf Burglehn 1, D-02625 Bautzen, Germany
Martina Šašić Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Savijači su jedna od ekonomski najvažnijih porodica kukaca širom svijeta. Znatan broj su štetnici u poljoprovredi i šumarstvu, no u Hrvatskoj još ne postoji popis vrsta koji bi olakšao monitoring i upravljanje štetnim vrstama. Pri sastavljanju prvog popisa vrsta savijača Hrvatske pregledano je više od 300 literaturnih izvora. Popis uključuje materijal prikupljen terenskim istraživanjima autora, kao i primjerke iz zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja – Zbirke Microlepidoptera Koča i Zbirke Microlepidoptera Igalffy. Popis ima 416 vrsta iz por. Tortricidae. Ukupno 31 vrsta nova je za hrvatsku faunu: tri vrste iz muzejskih zbirki i 28 vrsta koje su prikupili autori. Za svaku vrstu daje se opširan pregled literature, od najstarijih povijesnih podataka do danas. Tu su i podaci iz terenskih istraživanja i/ili podaci iz zbirki u kojima su primjerci čuvani. Uključene taksonomske kategorije su potporodice, tribusi, rodovi, podrodovi i vrste. Osim toga daju se i podaci o rasprostranjenosti vrste u tri biogeografske regije Hrvatske (alpinska, mediteranska i kontinentalna).

Ključne riječi

Tortricidae, štetnici, poljoprivreda, šumarstvo, rasprostranjenost, biogeografija, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatska

Natura Croatica, Vol. 33 No.2

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Muzej

Posjet muzeju

Informacije

Pretplatite se na novosti