Natura Croatica

Sanja Kovačić

Stručni rad

Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Ovaj nastavak serije o zbirkama Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu donosi povijesni pregled roda podarki (Tradescantia Ruppius ex L.) i drugih pripadnika porodice komelinovki (Commelinaceae) uzgajanih u našim zbirkama između 1895. i 2023. Primijenjeni su najnoviji nomenklaturni pogledi na sistematiku divljih i kultiviranih svojti, koji pokazuju da je najmanje 145 vrsta, kultivara i križanaca te porodice uzgajano u Botaničkom vrtu tijekom posljednjih 128 godina. Danas uzgajamo 95 svojti porodice Commelinaceae.

Ključne riječi

Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, povijesne zbirke biljaka, Tradescantia, Commelinoideae, Commelinaceae

Astrit Bilalli, Halil Ibrahimi, Milaim Musliu, Linda Grapci-Kotori, Valentina Slavevska-Stamenković, Jelena Hinić, Donard Geci, Ignac Sivec

Izvorni znanstveni članak

Astrit Bilalli Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Milaim Musliu Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
Linda Grapci-Kotori Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Valentina Slavevska-Stamenković Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, North Macedonia
Jelena Hinić Institute of Biology, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Gazi Baba bb, 1000 Skopje, North Macedonia
Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Ignac Sivec Slovenian Museum of Natural History, Presernova 20, 1000 Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Poznavanje obalčara Balkanskog poluotoka još uvijek je nepotpuno i mnoga područja su slabo istražena. Tijekom ovog istraživanja u razdoblju 2014 - 2018 prikupljali smo odrasle primjerke obalčara na Kosovu, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Ukupno su pronađene 42 vrste iz 14 rodova i 7 porodica. Pet vrsta zabilježeno je prvi put za Kosovo (Leuctra cingulata Kempny, 1899, Leuctra cf. olympia Aubert, 1956 Nemoura cf. lucana Nicolai & Fochetti, 1991, Nemoura uncinata Despax, 1934 i Brachyptera macedonica Ikonomov, 1983), jedna prvi puta za Srbiju (Nemoura asceta Murányi, 2007) i jedna za Albaniju (Leuctra major Brinck, 1949). Ovo istraživanje doprinosi poznavanju uzoraka rasprostranjenosti obalčara na zapadnom Balkanu.

Ključne riječi

Plecoptera, raznolikost, rasprostranjenost, novi nalazi, zapadni Balkan

Teodora Koynova, Radoslav Tsvetkov, Nikolay Natchev

Kratko priopćenje

Teodora Koynova Department of Biology, University of Shumen, Universitetska 115, 9700 Shumen, Bulgaria
Radoslav Tsvetkov Department of Biology, University of Shumen, Universitetska 115, 9700 Shumen, Bulgaria
Nikolay Natchev Department of Biology, University of Shumen, Universitetska 115, 9700 Shumen, Bulgaria; Department of Evolutionary Zoology, University of Vienna, Djerassiplatz 1, 1030 Vienna, Austria

Sažetak

U ovom radu izvještavamo o rijetkom obliku predatorskog ponašanja lisice (Vulpes vulpes Linnaeus, 1758). Rano navečer 03.03.2023 promatrali smo lisicu kako napada i ubija nutriju (Myocastor coypus Molina, 1782). To smo i zabilježili fotoaparatom s teleobjektivom. Poznato je da se lisica hrani manjim plijenom kao što su kukci, sitni glodavci, zečevi i kunići, ptice i drugo. No podaci o napadanju velikog i potencijalno opasnog plijena su prilično rijetki te raspravljamo o mogućem uzroku takvog predatorskog ponašanja.

Ključne riječi

ekologija, ishrana, hranjenje, sisavci, odnos predator-plijen, ponašanje pri ubijanju

Donard Geci, Maria Naumova, Halil Ibrahimi, Linda Grapci-Kotori, Agim Gashi, Astrit Bilalli, Milaim Musliu

Izvorni znanstveni članak

Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Maria Naumova Institute of Biodiversity and Ecosystem Research, Bulgarian Academy of Sciences, Tsar Osvoboditel Blvd., 1000 Sofia, Bulgaria
Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Eqrem Qabej” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
Linda Grapci-Kotori Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, Mother Theresa p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
Agim Gashi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa street p.n., 10000 Prishtina, Republic of Kosovo
Astrit Bilalli University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo
Milaim Musliu University of Peja “Haxhi Zeka”, Faculty of Agribusiness, Street “UÇK” 30000 Pejë, Republic of Kosovo

Sažetak

Budući da je Kosovo najslabije istraženo područje Balkanskog poluotoka što se tiče poznavanja faune pauka, cilj je bio detaljno istražiti velika, nedirnuta područja. Za planine Bjeshkët e Nemuna bio je poznato tek 15 vrsta. U razdoblju od travnja 2018. do travnja 2021 prikupili smo i determinirali 323 primjerka pauka (88♂♂, 235♀♀) na 20 lokaliteta u Nacionalnom parku Bjeshkët e Nemuna, između 529 m i 2066 m nadmorske visine. Utvrdili smo 91 vrstu, 65 rodova, i 23 porodice. Od toga su 42 vrste, 13 rodova i 2 porodice novi nalazi za faunu pauka Kosova, a 90 vrsta je novo za istraživane planine. Rezultat našeg istraživanja je povećanje popisa vrsta istraživanog područja s 15 na 105, a broj vrsta za Kosovo porastao je na 248 vrsta.

Ključne riječi

Albanske Alpe, Balkan, fauna, novi nalazi za zemlju

Stjepan Krčmar, Mislav Kovačić

Izvorni znanstveni članak

Stjepan Krčmar Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, HR-3100 Osijek, Croatia
Mislav Kovačić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, HR-31000 Osijek, Croatia

Sažetak

U razdoblju od 2018. do 2022. godine na 10 lokaliteta na Banskom brdu uzorkovano je 3639 obada. Najviše jedinki (3404) uzorkovano je 2022. godine u razdoblju od sredine svibnja do sredine kolovoza. Svi uzorkovani obadi svrstani su u dvije podporodice, šest rodova i 19 vrsta. Vrste Hybomitra ukrainica (Olsufjev, 1952), Tabanus miki Brauer in Brauer and Bergenstamm, 1880, Haematopota grandis Meigen, 1820 i Haematopota pandazisi (Kröber, 1936) novi su nalazi vrsta obada za istraživano područje. Vrsta Tabanus tergestinus Egger, 1859 najbrojnija je uzorkovana vrsta te iznosi 71.11% od sveukupno uzorkovanih obada. Slijedi vrsta Tabanus bromius L., 1758 s 10.16%, Tabanus sudeticus Zeller, 1842 s 8.82% i Atylotus loewianus (Villeneuve, 1920) s 5.74% uzorkovanih obada, dok ostalih 15 vrsta iznosi 4.17%. U skupljenom uzorku mužjaci obada zastupljeni su s 51.71% i svi su uzorkovani uljnom tekućom klopkom. Najviše obada (84.14%) uzorkovano je na lokalitetima na sjeveroistočnoj strani Banskog brda obrasloj šumskom vegetacijom sekundarnog porijekla. Najduži letni period od sredine svibnja do sredine rujna zabilježen je za vrste T. bromius, T. tergestinus i Heptatoma pellucens (Fabricius, 1776). Vrste T. tergestinus, T. bromius, i T. sudeticus najveću brojnost bilježe u srpnju, dok vrsta H. pellucens u lipnju, a vrsta A. loewianus u kolovozu. Najveća sličnost faune obada (85.71%) zabilježena je između lokaliteta Popovac i Karanac. 90.98% obada uzorkovano je uljnom tekućom klopkom, slijedi ljepljiva klopka s 5.22% te modificirana Manitoba klopka (tzv. canopy trap) s 3.79%. Sumirajući podatke ranije obavljenih istraživanja iz 2011. godine i podatke sadašnjih istraživanja, na području Banskog brda utvrđene su 22 vrste obada.

Ključne riječi

Obadi, Tabanidae, Diptera, Bansko brdo, Baranja, Hrvatska

Valbona Hobdari, Sokrat Jani

Izvorni znanstveni članak

Valbona Hobdari Institute of Plant Genetic Resources, Agricultural University of Tirana, Albania
Sokrat Jani Institute of Plant Genetic Resources, Agricultural University of Tirana, Albania

Sažetak

Krumpir je u Albaniji vrlo važan usjev te je kultiviranje novih kultivara s visokom produktivnošću i boljom kvalitetom vrlo značajno. Ovo istraživanje je provedeno da bi se testiralo uvezene kultivare krumpira te da bi se istražila njihova svojstva za daljnju evaluaciju, s ciljem promoviranja onih kultivara koji bi bili najbolji za albanske seljake, i za druga istraživanja. Na pokusnoj plohi u klimatskim uvjetima Tiranske regije testitane su morfološke i agronomske osobine 13 kultivara krumpira uvoznog porijekla. Utvrđeno je da među testiranim kultivarima postoje značajne varijacije, kako u kvalitativnim, tako i u kvantitativnim osobinama. Slijedom dobivenih zaključaka, donosimo preporuke za kultivara najpogodnijih za uzgoj u ovoj regiji.

Ključne riječi

kultivari, kvaliteta, krumpir, testiranje, varijacije

Danijela Gumhalter, Kai Berggren, Leif Aarvik, František Kosorin, Friedmar Graf

Izvorni znanstveni članak

Danijela Gumhalter Azuritweg 2, D-70619 Stuttgart, Germany
Kai Berggren Bråvann terrasse 21, NO-4624 Kristiansand, Norway
Leif Aarvik Natural History Museum, University of Oslo, P.O. Box 1172, NO-0318 Oslo, Norway
František Kosorin Kamenná brána 6, SK-93526 Starý Tekov, Slovakia
Friedmar Graf Burglehn 1, D-02625 Bautzen, Germany

Sažetak

Kako bi se doprinijelo poznavanju hrvatske faune Pyraloidea posljednjih je godina provedeno nekoliko faunističkih istraživanja. Prva autorica provela je istraživanje od 2016. do 2022. godine na otoku Braču u Dalmaciji. Drugi i treći autor proveli su istraživanje u 2018. i 2019. godini na području Zadra u Dalmaciji te na području Like. Četvrti autor skupljao je primjerke u 2012. i 2022. godini na području Šibenika u Dalmaciji, a peti autor u 2008. godini na području Splita u Dalmaciji. U radu se navodi popis svih zabilježenih vrsta s raznih lokaliteta u Dalmaciji i Lici, kao i prvi podaci o fauni Pyraloidea s otoka Brača. Tijekom istraživanja utvrđene su ukupno 163 vrste, od kojih je njih 9 novih za hrvatsku faunu. Iz porodice Pyralidae zabilježene su sljedeće vrste: Aphomia foedella (Zeller, 1839), Apomyelois bistriatella (Hulst, 1887), Delplanqueia inscriptella (Duponchel, 1836), Epischnia asteris Staudinger, 1870, Melathrix coenulentella (Zeller, 1846), Phycita asselbergsi Slamka, 2019 i Phycitodes saxicola (Vaughan, 1870). Iz porodice Crambidae sljedeće vrste utvrđene su po prvi puta u Hrvatskoj: Hyperlais lutosalis (Mann, 1862) i Pyrausta rectefascialis Toll, 1936. Usto su utvrđene rijetka i ugrožena termofilna vrsta Ostrinia quadripunctalis (Denis & Schiffermüller, 1775) kao i mirmekofilna vrsta Aglossa signicostalis Staudinger, 1870. Ovi su nalazi tek drugi nalazi ovih vrsta za Hrvatsku te predstavljaju doprinos poznavanju njihovoj rasprostranjenosti u toj zemlji. Također se predstavlja pronalazak dvaju primjeraka determiniranih kao Evergestis infirmalis Staudinger, 1870 – prethodno neutvrđenih u Hrvatskoj i na Balkanskom poluotoku. Podaci DNA barkodiranja ukazuju na moguću pogrešnu determinaciju svih primjeraka vrste Evergestis caesialis (Herrich-Schäffer, [1849]) iz Hrvatske. U radu se usto prikazuju slike imaga i genitalnog preparata, te rezultati DNA barkodiranja. Zajedno s ovih 9 dodataka popisu vrsta, hrvatska fauna Pyraloidea ukupno broji 406 vrsta.

Ključne riječi

Pyralidae, Crambidae, Zadar, Brač, Šibenik, Hrvatska

Nenad Jasprica

Izvorni znanstveni članak

Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Kneza Damjana Jude 12, HR-20000 Dubrovnik, Croatia

Sažetak

Delta (estuarij) Neretve je međunarodno značajno močvarno područje uvršteno na Ramsarski popis te je jedno od botanički važnih područja (engl. Important Plant Area, IPA) u Hrvatskoj. U radu su prikazani podaci fitocenoloških istraživanja prikupljeni u donjem dijelu delte Neretve u razdoblju od 2006. do 2021. Na temelju 28 fitosocioloških snimki utvrđeno je 15 asocijacija i jedna subasocijacija koje su uvrštene u 13 sveza, 12 redova i 11 vegetacijskih razreda. S obzirom na ekološku i zaštitnu ulogu najvrijednije zajednice pripadaju pionirskoj halo-nitrofilnoj vegetaciji na pješčanim i šljunčanim obalama (Cakiletea maritimae), vegetaciji slanjača s jednogodišnjim biljkama (Therosalicornietea) i polugrmovima (Salicornietea fruticosae). Antropogeni utjecaji u delti su intenzivni, a raznolikost flore i vegetacije ugrožena je degradacijom i gubitkom staništa, neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa i onečišćenjem.

Ključne riječi

ekološki uvjeti, halofiti, jadranski bazen, močvarno područje, obalna vegetacija, SI Mediteran, sintaksonomija

Vedran Šegota, Anja Rimac, Nina Vuković, Nikola Koletić, Antun Alegro

Izvorni znanstveni članak

Vedran Šegota University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Anja Rimac University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Nina Vuković University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Nikola Koletić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Antun Alegro University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Od 2019. do 2021. proučavana je flora mahovina Značajnog krajobraza ”Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag” u Istri (zapadna Hrvatska), čime je utvrđeno 14 svojti jetrenjarki i 60 svojti pravih mahovina. Svojte Tortula pallida, Bryum gemmilucens, Microbryum davallianum var. conicum i Microbryum muticum zabilježene su po prvi put za Hrvatsku. Dominacija mediteransko-atlantskog, tempratnog i južno-tempratnog flornog elementa odgovara biogeografskim karakteristikama proučavanog područja. Mahovine koje rastu u čupercima, kao prevladavajući životni oblik te kolonizatori kao prevladavajuća životna strategija, zastupljene brojnim malim vrstama iz porodice Pottiaceae, uglavnom naseljavaju periodički vlažna tla otvorenih staništa u maslinicima, makijama i garizima. Ovo istraživanje doprinos je poznavanju mahovina obalnog područja Hrvatske, za koje nedostaju recentni podaci.

Ključne riječi

životni oblici, jetrenjarke, makija, Sredozemlje, prave mahovine, nove svojte, maslinici, Pottiaceae

Brian Morton, Helena Bilandžija

Kratko priopćenje

Brian Morton Department of Zoology, The Natural History Museum, Cromwell Road, London, SW7 5BD, UK
Helena Bilandžija Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, 10000 Zagreb; Croatian Biospeleological Society, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb

Sažetak

Morton i Bilandžija nedavno su opisali dvije vrste recentnih špiljskih školjkaša u Bilandžija et al. (2013) kao Congeria jalzici Morton et Bilandžija i C. mulaomerovici Morton et Bilandžija. Nažalost, svezak Frontiers in Zoology u kojem su objavljeni opisi publiciran je samo online i bez registracijskog broja Zoobanke (LSID), potrebnog za validaciju novih imena u elektroničkim publikacijama (ICZN 2012). Stoga imena C. jalzici i C. mulaomerovici ne bi trebala biti dostupna prema Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature (ICZN 1999, 2012). Ovaj rad je publiciran u svrhu validacije valjanosti imena C. jalzici i C. mulaomerovici ispunjavanjem uvjeta ICZN-a za nomenklaturnu dostupnost. Holotipovi obje vrste pohranjeni su u Općoj zbirci recentnih mekušaca, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb i u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Sukladno tome, datum i autorstvo novih imena vrsta su oni iz ovog rada, a ne iz Bilandžija et al. (2013).

Ključne riječi

špiljska biologija, podzemna biota, nomenklatura, Zoobank registracijski broj, mekušci

Mladen Šimala, Maja Pintar, Vjekoslav Markotić

Izvorni znanstveni članak

Mladen Šimala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za zaštitu bilja, Gorice 68b, 10000 Zagreb
Maja Pintar Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za zaštitu bilja, Gorice 68b, 10000 Zagreb
Vjekoslav Markotić Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za zaštitu bilja, Gorice 68b, 10000 Zagreb

Sažetak

Kamelijin trnoviti štitasti moljac Aleurocanthus camelliae Kanmiya & Kasai, 2011 (Hemiptera: Aleyrodidae) je po prvi put nađen tijekom 2022. u pošiljkama sadnica ukrasnih vrsta Camellia spp. podrijetlom iz Italije u sedam rasadnika bilja i vrtnih centara u Hrvatskoj. Ova istočno-palearktička vrsta štitastog moljca je važan štetnik kultiviranog bilja, posebice u plantažama čaja na istoku Azije. U Hrvatskoj je vrsta zabilježena u vrlo niskoj gustoći populacije, bez značajnih šteta na napadnutim ukrasnim biljnim vrstama iz roda Camellia L. Pupariji i egzuviji štitastog moljca na prikupljenim napadnutim listovima sa svakog lokaliteta su preparirani i morfološki određeni u laboratoriju kao vrsta A. camelliae. Pretpostavlja se da bi u slučaju širenja i udomaćenja, vrsta A. camelliae mogla potencijalno predstavljati fitosanitarni rizik za kamelije posađene na okućnicama i u parkovima na području Kvarnera.

Ključne riječi

Aleyrodidae, Aleurocanthus camelliae, kamelija, prvi unos, Hrvatska

Vukašin Gojšina, Mihajlo Stanković, Ivaylo Dedov

Izvorni znanstveni članak

Vukašin Gojšina Department of Morphology, Systematics and Phylogeny of Animals, University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000, Belgrade, Serbia
Mihajlo Stanković SRP Zasavica – Pokret gorana, 22000 Sremska Mitrovica, Srbija
Ivaylo Dedov Institute of Biodiversity and Ecosystem Research, Bulgarian Academy of Sciences, Bulgaria, 2 Gagarin str., Sofia 1113, Bulgaria

Sažetak

U ovom radu donosimo prve nalaze budimpeštanskog golaća Tandonia budapestensis (Hazay, 1880) s pet lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Dajemo detaljni opis vanjske morfologije i reproduktivnog sustava primjeraka. Također, razmatramo prisutnost vrste Tandonia kusceri (H. Wagner, 1931) u Bosni i Hercegovini, na temelju sadašnje rasprostranjenosti i širenja vrste te jedne fotografije s društvenih mreža.

Ključne riječi

puževi golaći, novi nalazi, morfologija, anatomija, rasprostranjenost, strane vrste

Semir Maslo, Đorđije Milanović

Izvorni znanstveni članak

Semir Maslo Primary School, Lundåkerskola, Gislaved, Sweden
Đorđije Milanović University of Banja Luka, Faculty of Forestry, Stepe Stepanovića 75A, 78000 Banja Luka, Bosnia and Herzegovina

Sažetak

U ovom prilogu iznose se novi podaci o rasprostranjenosti autohtone vaskularne flore u Bosni i Hercegovini. Uključuje nove zapise i potvrde za svojte u rodovima Aurinia, Hordeum, Molineriella i Prasium. Nove vrste za zemlju su Molineriella minuta i Prasium majus, a potvrđeno je prisustvo još dvije vrste (Aurinia sinuata i Hordeum bulbosum).

Ključne riječi

Aurinia, Bosna i Hercegovina, Hordeum, Molineriella, novi nalazi, Prasium

Biljana Ječmenica, Jelena Kralj, Louie Thomas Taylor, Luka Jurinović

Izvorni znanstveni članak

Biljana Ječmenica Croatian Veterinary Institute, Poultry Center, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia
Jelena Kralj Institute of Ornithology, Croatian Academy of Sciences and Arts, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb, Croatia
Louie Thomas Taylor BIOM Association, Čazmanska 2, Zagreb, Croatia
Luka Jurinović Croatian Veterinary Institute, Poultry Center, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia

Sažetak

Zbog sve veće urbanizacije, neke vrste ptica poput galebova počele su koristiti razne antropogene morske i kopnene izvore hrane. Kako bismo bolje razumjeli ekologiju urbanih galebova i korištenje staništa, provedeno je istraživanje galeba klaukavca (Larus michahellis) tijekom sezone gniježđenja u Zadru. Deset odraslih gnijezdećih galebova klaukavaca (pet ženki i pet mužjaka) uhvaćeno je tijekom kasnog razdoblja inkubacije na krovovima zgrada te su opremljeni GPS-GSM solarnim odašiljačima. Ukupno je analizirano 2377 segmenata kretanja galebova (19906 GPS točaka) od kojih je većina klasificirana kao prisutnost na koloniji (56.32 %) i hranjenje (37.10 %). Podaci praćenja pokazali su da se galebovi uglavnom koriste morem, urbanim područjima, poljoprivrednim zemljištima, odlagalištima otpada te travnjacima. Ženke su bile aktivnije dok su tragale za hranom s većim trajanjem i dužinom segmenata te su letjele dalje od kolonije, dok su se mužjaci više odmarali. I mužjaci i ženke iskorištavali su različita staništa za traženje hrane i odmor, no ženke su znatno više od mužjaka koristile poljoprivredno zemljište. Iako su galebovi generalisti, nakon izračuna indeksa sličnosti proporcija (engl. proportional similarity index) pojedine ptice pokazale su preferenciju za određena staništa.

Ključne riječi

galebovi, Laridae, GPS-GSM praćenje, primorska Hrvatska, razlike kod spolova, generalist, indeks sličnosti proporcija

Dávid Schmidt, Réka Fekete, Szabolcs Kis

Izvorni znanstveni članak

Dávid Schmidt Sopron University, Faculty of Forestry, Department of Botany and Nature conservation, Bajcsy- Zsilinszky str. 4., H-9400 Sopron, Hungary
Réka Fekete University of Debrecen, Department of Botany, H-4032 Debrecen, Egyetem sq. 1, Hungary
Szabolcs Kis ELKH-DE Conservation Biology Research Group, H-4032 Debrecen, Egyetem sq. 1, Hungary

Sažetak

Tijekom istraživanja provedenog u sjevernom dijelu Hrvatske od 2018. do 2022. godine, na ukupno 51 lokalitetu duž prometnica (uglavnom uz autoceste), bilježili smo pojavljivanje biljnih vrsta otpornih na sol. Atlantska vrsta Cochlearia danica je potvrđena kao nova vrsta u flori Hrvatske. Pokazali smo da se neke vrste, kao npr. Desmazeria marina, Parapholis incurva i Sagina maritima šire uz ceste prema sjeveru ka unutrašnjosti kopna. Zabilježili smo uz istraživane autoceste masovnu pojavu nekih vrsta otpornih na sol (npr. Plantago coronopus, Spergularia marina), što je već dokumentirano u srednjoj Europi. Također dajemo podatke o drugim biljkama (npr. Dittrichia graveolens, Euphorbia prostrata i Vulpia ciliata) koje se šire uz ceste.

Ključne riječi

autoceste, ekologija ceste, odmorište, halofit vrste, vektor širenja

Mirko Ruščić, Branimir Čorić

Izvorni znanstveni članak

Mirko Ruščić Department of Biology, Faculty of Science, University of Split, Ruđera Boškovića 33, HR-21000 Split, Croatia
Branimir Čorić Department of Biology, Faculty of Science, University of Split, Ruđera Boškovića 33, HR-21000 Split, Croatia

Sažetak

Tijekom 2020. istražena je i popisana flora područja Žeževice. Zabilježeno je 436 svojti raspoređenih u 286 rodova i 83 porodice. Najveći broj svojti pripada porodicama Poaceae (9,63%) i Fabaceae (9,40%). Najzastupljeniji životni oblici su hemikriptofiti (34,63%) i terofiti (30,96%). Analizom flornih elemenata utvrđeno je da najveći broj biljaka pripada mediteranskom (36,24%) i južnoeuropskom (22,02%) flornom elementu. Zabilježeno je 14 endemičnih, 34 strogo zaštićene i 22 ugrožene svojte. Većina zabilježenih endemičnih svojti pripada ilirsko-jadranskim endemičnim biljkama. Od alohtone flore popisane su 23 svojte među kojima je 15 biljaka invazivno. Smanjenje raznolikosti staništa i introdukcija invazivnih svojti pokazali su se kao osnovni problemi koji dovode do smanjenja biljnog bogatstva. Iz tog razloga održavanje raznolikih staništa kroz umjereni utjecaj čovjeka važni su za očuvanje bioraznolikosti ovakvih područja.

Ključne riječi

bioraznolikost, endemi, floristička analiza, invazivne svojte, ugrožene svojte

Antun Alegro, Anja Rimac, Vedran Šegota

Izvorni znanstveni članak

Antun Alegro University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Anja Rimac University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Vedran Šegota University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Tokom sezona 2018.-2019. i zimi 2021. istraživane su vaskularne biljke i mahovine Spomenika prirode Vrelo Une u južnoj Hrvatskoj. Za ovo područje, koje zauzima 9,58 ha, prethodni floristički podaci su rijetki, a ovim istraživanjem zabilježeno je 219 vrsta vaskularnih biljaka koje pripadaju u 59 porodica. Vrstama najbogatije porodice su Compositae (10,5%), Fabaceae (8,2%), Poaceae (7,8%) i Lamiaceae (6,4%). Nadalje, zabilježene su 64 vrste mahovina (14 jetrenjarki i 50 pravih mahovina). Spektar biogeografskih elemenata vaskularnih biljaka smješta istraživano područje u Eurosibirsku regiju, na susretište dvaju podzona europske zone širokolisnih bjelogoričnih šuma – termofilnih, submediteranskih šuma razreda Quercetea pubescentis i mezofitnih šuma razreda Carpino-Fagetea sylvaticae. Vrste jugoistočnoeuropskog i ilirskog flornog elementa flori daju lokalni značaj. Biogeografski elementi mahovina manje su geografski osjetljivi, no odražavaju isti biogeografski uzorak. S obzirom da je istraživano područje većinom pokriveno šumama i šikarama, tu se nalazi i najveći broj vrsta vaskularnih biljaka, dok su stijene i vodena staništa najvažnija za raznolikost mahovina. Prema IUCN-ovim kategorijama, četiri vrste su gotovo ugrožene, tri su najmanje zabrinjavajuće i za tri nema dovoljne količine podataka. Invazivne vrste nisu zabilježene.

Ključne riječi

južna Hrvatska, biogeografski elementi, stanišni tipovi, ugrožene vrste, zaštićene vrste, prave mahovine, jetrenjarke

Jakša Bolotin, Nikša Glavić, Jakica Njire, Valter Kožul, Nenad Antolović

Izvorni znanstveni članak

Jakša Bolotin University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Damjana Jude 12, Dubrovnik, Croatia
Nikša Glavić University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Damjana Jude 12, Dubrovnik, Croatia
Jakica Njire University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Damjana Jude 12, Dubrovnik, Croatia
Valter Kožul University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Damjana Jude 12, Dubrovnik, Croatia
Nenad Antolović University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, Damjana Jude 12, Dubrovnik, Croatia

Sažetak

Tijekom studenog 2006., na 500 m prethodne godine eksperimentalno postavljenog kolektora "Christmas tree" za mlađ dagnji (Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819), opažen je značajan broj mlađi periske (Pina nobilis Linnaeus, 1758). U dva prikupljanja pronađene su žive mlade jedinke (N=322) P. nobilis duljine ljušture od 17 do 93 mm. Sve mlade periske pronađene su isključivo na dubljem dijelu užeta. Opažena gustoća populacije bila je od 6 do 43 jedinki po metru kolektorskog užeta. Najmanjih 120 jedinki periske odvojeno je za monitoring rasta u suspenziji, a ostala mlađ je položena u prirodni okoliš.

Ključne riječi

mlađ periske, kolektor ''Christmas tree'', Malostonski zaljev

Elez Krasniqi, Naim Berisha

Izvorni znanstveni članak

Elez Krasniqi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Prishtina, Kosovo
Naim Berisha Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Prishtina, Kosovo

Sažetak

Rad donosi rezultate florističkog istraživanja provedenog između 2011. i 2021. na planini Kaznik, zapadno Kosovo. Zabilježena je ukupno 361 biljna svojta iz 75 porodica i 147 rodova. Područjem dominiraju serpentinska tla, poznata po povećanom broju endemskih svojti. Detaljna analiza horoloških i bioloških podataka, zajedno s općim vegetacijskim podacima, naglasila je osobitosti planine Kaznik i njegovu florističku važnost. Petnaest svojti pripada ugroženim svojtama na nacionalnoj razini, a 17 svojti su endemi. Za svaku svojtu daju se podaci o flornom elementu, staništu, životnom obliku i vegetaciji. Sintaksonomska analiza zabilježenih svojti pokazala je da pripadaju u devet vegetacijskih razreda, s tim da je dominantan razred šumske vegetacije Quercetea pubescentis, s hrastom meduncem. Također je napravljena usporedba serpentinske flore planine Kaznik i središnjeg te sjevernog Kosova. Što se tiče florističke važnosti, i visokog stupnja bioraznolikosti na serpentinima ovi podaci su od posebne važnosti za bolje razumijevanje florističkog sastava Kosova.

Ključne riječi

vaskularne biljke, horologija, sintaksonomija, biljna raznolikost, serpentinski

Vedran Šegota, Snežana Dragićević, Anja Rimac, Antun Alegro

Izvorni znanstveni članak

Vedran Šegota University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Snežana Dragićević Natural History Museum of Montenegro, Trg Vojvode Bećir-bega Osmanagića 16, 81000 Podgorica, Montenegro
Anja Rimac University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
Antun Alegro University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Division of Botany, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Rijetka borealno – alpska mahovina Herzogiella striatella pronađena je po prvi put u Hrvatskoj na Snježniku 2015. godine. Zabilježene su dvije populacije unutar stare i teško pristupačne smrekove šume na strmim stijenama (Lonicero caerulae-Piceetum) uz Frankopanski put. Izrazito hladna i vlažna mikroklima koju osiguravaju male krške ponikve unutar šume oblikuje specifičan floristički sastav mahovina s elementima vegetacije snježnica i klekovine bora krivulja te dominacijom borealnih i arktičkih svojti. Zbog svoje izrazite izoliranosti od ostalih europskih populacija, vrsta je zasigurno reliktnog podrijetla na području hrvatskih Dinarida.

Ključne riječi

borealne svojte, mahovine, Dinarsko gorje Hrvatske, smrekove šume, Snježnik, vegetacija snježnica

Natura Croatica, Vol. 32 No.2

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi

Sažetak

Ključne riječi